KORISNO JE DA ZNATE

Pet znakova da je vaš nivo stresa prešao sve granice: Od depresije do srčanog udara

Shutterstock Savremeni način života, hronični stres, loše prehrambene navike i razna medicinska stanjamogu znalajno poremetiti hormonski balans u organizmu
Stres može ozbiljno uticati na telo i um – psiholozi upozoravaju da mentalni problemi mogu biti jednako opasni kao i fizičke bolesti.

Prema rečima psihologa dr Odri Tang, dugotrajan stres može pokrenuti oslobađanje hormona koji dramatično povećavaju rizik od srčanog udara i povećanja telesne težine - što može dovesti do bolesti povezanih sa gojaznošću. Dr Tang je upozorila na znake koji ukazuju da je vaš nivo stresa na vrhuncu, što bi moglo dovesti do fizičkih problema u godinama koje dolaze.

Stres može drastično uticati na naše ponašanje, kao i na nas fizički ako je hroničan, što znači da traje najmanje nekoliko nedelja, objasnila je dr Odri Tang. - Psiholozi traže znake da stres utiče na vas svakodnevno. Na primer, ako ne spavate, ako ne jedete, ako ste razdražljivi, ako ne radite sve stvari koje volite, ako ste opsesivni stvarima - objasnio je dr Tang.

Kako stres utiče na telo?

Fizički, najčešći znaci hroničnog stresa su bol u grudima, glavobolja i bolovi u mišićima. To je zato što stres uzrokuje da telo oslobađa previše hormona kortizola, koji proizvode nadbubrežne žlezde, koje se nalaze na vrhu bubrega. Kortizol reguliše širok spektar telesnih procesa, uključujući krvni pritisak, metabolizam, plodnost i cikluse spavanja i buđenja.

Kako se kortizol oslobađa, telo takođe oslobađa adrenalin — povećanje oba hormona je rezultat reakcije „bori se ili beži“ koju naša tela pokreću kada smo ugroženi. Zajedno, ovi hormoni uzrokuju sužavanje krvnih sudova, što tera naša srca da rade jače kako bi pumpala krv po telu.

To može dovesti do palpitacija srca i bolova u grudima, kao i do visokog krvnog pritiska i bolova u mišićima i glavobolje. - Ako stres ne nestane, onda je veća verovatnoća da će se desiti stvari poput visokog krvnog pritiska, srčanih udara, svih tih fizičkih stvari - upozorio je dr Tang.

Nacionalna zdravstvena služba (NHS) se slaže da produženi periodi stresa mogu povećati krvni pritisak, kao i izazvati glavobolje, zamućen vid i bol u grudima. Ako imate problema sa zaspavanjem i često se budite tokom noći, to bi mogao biti još jedan znak da su vam nivoi kortizola alarmantno visoki. Dr Tang je objasnio da nedostatak sna može izazvati svakodnevne probleme i uticati na naše ponašanje, može dovesti do opšte razdražljivosti i nepažnje.

Hronični stres može povisiti krvni pritisak i izazvati glavobolje, bol u grudima i zamućen vid Foto: Shutterstock

Znakovi hroničnog stresa na koje treba obratiti pažnju

Međutim, pored toga što izaziva loše raspoloženje, nedostatak sna može poremetiti metabolizam i dodatno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti na duži rok, kažu stručnjaci. Dr Tang opisuje stres kao „začarani krug“ jer nedostatak sna takođe otežava telu regulisanje nivoa kortizola, što pogoršava problem. Još jedan znak na koji treba obratiti pažnju je dramatična promena apetita.

- Ponekad nas stres tera da uopšte ne jedemo, ali u nekim slučajevima stres deluje tako da jedemo mnogo, a to je efekat kortizola koji utiče na naše normalno funkcionisanje - rekla je ona.

Pored toga, stres može izazvati fizičku napetost našeg tela kao način da se zaštiti od povreda i bola, prema Američkom psihološkom udruženju. Ovo povećava bol u mišićima jer su naša tkiva stalno napeta. Značajan gubitak libida je još jedan znak da su vam nivoi stresa alarmantni. Prema dobrotvornoj organizaciji za mentalno zdravlje Majnd, možete izgubiti interesovanje za seks ili jednostavno nećete moći da uživate u njemu.

To je zato što hronični stres može uticati na proizvodnju testosterona, što može dovesti do smanjenja seksualnog nagona. Iako ne postoje specifični tretmani za stres, trebalo bi da razgovarate sa svojim lekarom ako stres utiče na vaše fizičko zdravlje. Studije pokazuju da stres ne treba shvatati olako.

Studija iz 2021. godine otkrila je da problemi mentalnog zdravlja mogu izazvati iznenadnu srčanu smrt, dok je studija iz 2015. godine otkrila 50 odsto veći rizik od rane smrti usled hroničnog stresa i depresije.

Izvor: Miss7zdrava.24sata.hr/Zdravlje.Kurir.rs

Moždani udar najčešće pogađa one s visokim pritiskom, neurolog otkriva kako da sprečite rizik