Nije svejedno kada ste se ugojili: Ovaj period života nosi 70% veći rizik od smrti u starijem dobu
Nova studija ukazuje da na naše zdravlje ne utiče samo to da li se ugojimo, već i kada dobijemo višak kilograma. Posebno je rizično gojenje u ranoj odrasloj dobi, jer je povezano sa većim rizikom od prerane smrti.
Ljudi koji su prvi put postali gojazni između 17. i 29. godine imali su oko 70% veći rizik da umru iz bilo kog uzroka tokom perioda praćenja, u poređenju sa onima koji nisu razvili gojaznost do 60. godine.
Studiju je vodio tim sa Univerziteta u Lundu u Švedskoj. Istraživači su pratili promene telesne težine tokom dužeg vremenskog perioda, umesto da se oslanjaju na jedno merenje. Analizirani su podaci više od 600.000 ljudi koji su imali najmanje tri zabeležena merenja težine između 17. i 60. godine.
Višak kilograma - više stresa za organizam
Važno je naglasiti da studija ne dokazuje da je rano gojenje direktno uzrok smrti, već pokazuje povezanost. Ipak, već je dobro poznato da je gojaznost povezana sa brojnim zdravstvenim problemima.
- Najdosledniji nalaz je da je gojenje u mlađem uzrastu povezano sa većim rizikom od prerane smrti kasnije u životu, u poređenju sa onima koji se manje goje - navodi epidemiološkinja Tanja Stoks.
Jedno od mogućih objašnjenja je to što osobe koje se ranije ugoje duže žive sa „biološkim opterećenjem“ viška kilograma. To znači da je organizam duže izložen stresu, većem naprezanju i bržem „trošenju“ nego što je uobičajeno.
Rizik od različitih bolesti
Istraživači su pratili ukupnu smrtnost, ali i smrti povezane sa bolestima koje se često dovode u vezu sa gojaznošću, poput kardiovaskularnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova), različitih vrsta raka i dijabetesa tipa 2.
Gojaznost je u ovoj studiji definisana kao trenutak kada indeks telesne mase (BMI – odnos težine i visine) dostigne vrednost 30 ili više. Iako se BMI dugo koristi kao standard, kriterijumi za procenu gojaznosti se vremenom menjaju.
Osim ključnog nalaza o ranoj odrasloj dobi, studija je potvrdila i očekivano: ljudi koji su se najviše ugojili tokom života imali su veći rizik od smrti. Najveći deo tog rizika odnosio se na kardiovaskularne bolesti, uključujući infarkt i moždani udar.
Autori studije navode da je verovatno presudan faktor koliko dugo osoba živi sa gojaznošću, a ne samo gojenje u kasnijem životnom dobu. Dugotrajna izloženost stanjima kao što su insulinska rezistencija (smanjena osetljivost organizma na insulin), hronična upala i povećana sklonost zgrušavanju krvi može doprineti većem riziku od bolesti i smrti. Ove promene su povezane sa supstancama koje luči masno tkivo.
Smrti povezane sa dijabetesom tipa 2 i nekim vrstama raka takođe su bile češće kod gojaznih osoba, ali za pojedine uzroke smrti – poput raka bešike kod muškaraca i raka želuca kod žena – nije pronađena jasna veza.
Razlike između muškaraca i žena
Uočene su i razlike između muškaraca i žena. Kod žena, povećan rizik od smrti zbog raka bio je sličan bez obzira na to kada je došlo do gojenja. To ukazuje da bi drugi faktori mogli imati veću ulogu, na primer hormonske promene tokom menopauze.
- Ako naši rezultati kod žena odražavaju ono što se dešava u menopauzi, postavlja se pitanje šta je uzrok, a šta posledice. Moguće je da hormonske promene utiču na telesnu težinu, a da težina zapravo odražava procese u organizmu - kaže epidemiološkinja Hujen Le.
Ograničenja studije
Studija ima i određena ograničenja. Nisu uzeti u obzir ishrana i fizička aktivnost, koji značajno utiču na zdravlje i verovatno su imali ulogu u rezultatima. Autori predlažu da buduća istraživanja uključe ove faktore, kao i raspodelu masnog tkiva u telu i razliku između masne i mišićne mase.
Ipak, zbog velikog broja učesnika i dugotrajnog praćenja, rezultati imaju značaj za javno zdravlje. Poruka istraživača je jasna: prevencija gojaznosti treba da počne što ranije u životu.
Da bi se rizik bolje razumeo, istraživači navode primer: ako je tokom perioda praćenja umrlo 10 od 1.000 ljudi bez rane gojaznosti, u grupi koja je rano postala gojazna umrlo je oko 17 od 1.000.
- Ne treba se previše vezivati za tačne brojke, jer one zavise od različitih faktora u istraživanju. Ali važno je uočiti obrasce – a ova studija šalje jasnu poruku donosiocima odluka i zdravstvenim politikama - kaže Stoks.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu eClinicalMedicine.
Izvor: sciencealert.com/zdravlje.kurir.rs
Gojaznost nije samo pitanje estetike: Loše utiče na srce, plodnost, šećer u krvi, ali i mentalno zdravlje