Lajmska bolest počinje na koži, ali se tu ne završava: Doktorka objašnjava kako da je prepoznate
Prvi maj za mnoge znači boravak u prirodi, roštilj, izlete i duže zadržavanje u travi i šumi, često bez mnogo razmišljanja o onome što se ne vidi na prvi pogled. Upravo tada raste i rizik od ujeda krpelja, sitnih parazita koji mogu da prenesu Lajmsku bolest, infekciju koja u početku deluje bezazleno, ali može da zahvati različite organe ako se ne prepozna na vreme. Problem je što prvi znakovi ne moraju da budu dramatični, pa ih mnogi pripisuju prolaznoj reakciji na ujed ili iritaciji kože, kaže za naš portal prim. dr Marija Radulović, specijalista urgentne medicine.
- Lajmska bolest, odnosno borelioza, je multisistemska inflamatorna bolest koju prenose krpelji roda Ixodes (kod nas najčešće Ixodes ricinus), a izaziva je vrsta bakterije spiralnog oblika Borrelia burgdorferi. Bolest je otkrivena osamdesetih godina prošlog veka u oblasti Lajm u Konektikatu, po kojoj je i dobila ime. Nakon toga mikrobiolog Vili Burgdorfer izolovao je uzročnika iz krpelja i time potvrdio da je reč o infektivnoj bolesti - objašnjava naša sagovornica.
Lajmska bolest - I stadijum
Od trenutka ujeda započinje proces koji se odvija u više faza. Nakon ujeda krpelja dolazi do ulaska bakterije u kožu, a zatim i njenog širenja kroz tkivo u periodu od tri do 32 dana. To predstavlja inkubacioni period, koji najčešće traje sedam do 10 dana, nakon čega se javlja karakteristična promena na koži na mestu ujeda, poznata kao eritema migrans ili, u prevodu, crvenilo koje se širi.
- Eritema migrans je prvi stadijum Lajmske bolesti, a manifestuje se najpre kao crvena mrlja (makula), a zatim crvenilo na koži koje se centrifugalno širi, dostižući prosečno 15 centimetara u prečniku i jasno je ograničeno od ostale kože. Ova promena traje šest do osam dana, a zatim počinje da bledi u centralnom delu. U ovom periodu može da postoji i uvećanje regionalnih limfnih žlezda. Obično nema lokalnih simptoma kao što su svrab ili trnjenje i peckanje (parestezija), ali se mogu javiti sistemske tegobe kao što su malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, temperatura - sugeriše prim. dr Radulović.
Kada se zakasni sa terapijom
Neurološke manifestacije (II stadijum) sreću se kod 15% bolesnika kod kojih eritema migrans nije lečena. Ovo je period takozvane diseminovane infekcije, u kojem se najčešće javljaju zapaljenje nerava (kranijalni neuritis), i to najčešće sedmog moždanog živca (n. VII), jednostrano ili obostrano, zatim meningitis i karditis (srčani poremećaji).
- Pozna, odnosno perzistentna infekcija (III stadijum) nastaje mesecima ili godinama nakon ujeda, a karakterišu je artritis (migratorni bolovi u velikim zglobovima, najčešće kolenima, koja su više otečena nego bolna i topla na dodir), hronični atrofični dermatitis (acrodermatitis chronica atrophicans), odnosno kožna promena u vidu ljubičastih inflamatornih plakova nakon koje koža postaje atrofična ili sklerotična, kao i encefalopatija (poremećaj funkcije mozga) - navodi specijalista urgentne medicine.
U toku bolesti mogu nastati i promene na očima u vidu konjuktivitisa, ali najkonstantniji simptom u toku bolesti je umor, ističe doktorka.
Dijagnostika i lečenje
Bolest može da se dijagnostikuje izolacijom borelije iz kože kod bolesnika sa eritemom migrans, mada je za postavljanje dijagnoze često dovoljan i klinički nalaz. Izolacija je moguća i iz krvi, zglobne tečnosti, dok se u praksi najčešće postavlja na osnovu analize krvi na antitela(IgM i IgG), naročito u kasnijim fazama. U drugim laboratorijskim analizama mogu se naći i umereno povišena sedimentacija i leukociti, kao i blago povišene transaminaze.
- Lajmska bolest leči se antibioticima, a izbor terapije zavisi od stadijuma bolesti i težine kliničke slike. Najbolji rezultati postižu se kada se lečenje započne na samom početku bolesti - naglašava prim. dr Radulović i dodaje da je najvažniji način prevencije izbegavanje izlaganja krpeljima, što podrazumeva nošenje svetle garderobe dugih rukava i nogavica, kako bi se lakše uočili.
- Mogućnost infekcije značajno se smanjuje i uklanjanjem krpelja u toku prvih 24 sata od ujeda, dok se preventivno uzimanje antibiotika se ne preporučuje - savetuje prim. dr Marija Radulović.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.