Da li su hipotireoza i hipertenzija povezane? Endokrinolog otkriva kako štitna žlezda utiče na pritisak
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborŠtitna žlezda mala je po veličini, ali ima važnu ulogu u radu čitavog organizma. Osim što reguliše metabolizam, utiče i na rad srca, krvnih sudova i cirkulaciju. Zbog toga poremećaji rada štitne žlezde ne izazivaju samo umor, usporenost i promene telesne težine, već mogu da povećaju i rizik od visokog krvnog pritiska.
Podaci indijskog Nacionalnog istraživanja o zdravlju porodice (NFHS-4), objavljeni u stručnom časopisu Indian Journal of Public Health, pokazali su da svaka treća osoba sa hipertenzijom ima i usporen rad štitne žlezde, odnosno hipotireozu. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija ova dva stanja dodatno povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, oštećenja bubrega i srčane slabosti.
Istraživanja pokazuju ne samo da osobe sa hipertenzijom češće imaju hipotireozu u odnosu na ljude sa normalnim krvnim pritiskom, već i da osobe sa usporenim radom štitne žlezde češće razvijaju povišen pritisak koji je teže držati pod kontrolom.
Kako hipotireoza utiče na krvni pritisak?
Prema rečima dr Manoja Čade, endokrinologa iz Mumbaja, hipotireoza može na više načina da utiče na kardiovaskularni sistem. Osim što usporava rad srca, može da utiče i na stezanje i elastičnost krvnih sudova, zbog čega krv teže protiče, a pritisak raste.
- Usporavanje metabolizma može da doprinese i zadržavanju tečnosti i promenama u nivou holesterola, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sistem. Zbog toga lečenje usporenog rada štitne žlezde kod pojedinih pacijenata može da doprinese i boljoj regulaciji krvnog pritiska i smanjenju rizika od komplikacija - navodi dr Čade.
Stručnjaci objašnjavaju da hipotireoza predstavlja jedan od mogućih uzroka hipertenzije koji može da se leči, pa visok pritisak ne bi trebalo posmatrati odvojeno od hormonskog statusa, naročito kod osoba koje već imaju simptome poremećaja rada štitne žlezde.
Kako smanjiti rizik od hipertenzije?
Nutricionistkinja Suhasini Dešmuh ističe da hipertenzija sve više postaje jedan od vodećih zdravstvenih problema povezanih sa načinom života u svim starosnim grupama, a da ishrana ima ključnu ulogu i u prevenciji i u dugoročnoj kontroli bolesti.
- Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, nemasnim proteinima, orašastim plodovima i namirnicama sa kalijumom može da doprinese regulaciji krvnog pritiska. Istovremeno se savetuje smanjenje unosa industrijski prerađene hrane, grickalica, rafinisanih šećera i nezdravih masti - sugeriše nutricionista.
Važni su i dovoljno tečnosti, redovni obroci, kontrola telesne težine i ograničavanje unosa soli, posebno jer mnogi ljudi nesvesno unose velike količine natrijuma kroz gotovu i upakovanu hranu, poručuju stručnjaci.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs