Pet brojeva koji otkrivaju zdravlje vašeg srca: Ako nisu u granicama, raste rizik od infarkta i moždanog udara
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborBolesti srca i krvnih sudova i dalje su vodeći uzrok smrti u Srbiji i svetu. Dobra vest je da se rizik od srčanog i moždanog udara može značajno smanjiti ako redovno pratite nekoliko ključnih zdravstvenih parametara.
Stručnjaci ističu da samo pet brojeva može dati jasnu sliku o zdravlju srca – krvni pritisak, nivo šećera u krvi, LDL ("loš") holesterol, trigliceridi i obim struka.
Ukoliko su ove vrednosti u preporučenim granicama, manja je verovatnoća razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Važno je napomenuti da ciljne vrednosti mogu da se razlikuju u zavisnosti od uzrasta, prisustva dijabetesa, hronične bolesti bubrega ili već preležanog infarkta i moždanog udara. Zato je najbolje da ih tumačite u dogovoru sa svojim lekarom.
Krvni pritisak
Idealna vrednost: ispod 120/80 mmHg
Krvni pritisak pokazuje kolikom snagom krv pritiska zidove arterija dok srce pumpa krv i kada se opušta između otkucaja.
Zašto je važan?
Povišen krvni pritisak oštećuje krvne sudove i ubrzava razvoj ateroskleroze. Istovremeno povećava rizik od:
* srčanog udara
* srčane insuficijencije
* moždanog udara
* oštećenja bubrega
Šta pomaže?
* smanjen unos soli
* ishrana bogata voćem, povrćem i mahunarkama
* održavanje zdrave telesne težine
* redovna fizička aktivnost
* ograničavanje alkohola
LDL ("loš") holesterol
Poželjna vrednost kod zdravih osoba: ispod 2,6 mmol/L
Kod osoba sa visokim ili veoma visokim kardiovaskularnim rizikom cilj je niži – ispod 1,8 mmol/L, a kod nekih pacijenata i ispod 1,4 mmol/L, u skladu sa preporukom lekara.
LDL holesterol se taloži u zidovima arterija i učestvuje u stvaranju aterosklerotskih plakova koji mogu da suze ili potpuno zapuše krvni sud.
Zašto je važan?
Visok LDL holesterol jedan je od najvažnijih faktora rizika za:
* infarkt miokarda
* moždani udar
* koronarnu bolest srca
Šta pomaže?
* manje zasićenih masti i industrijski prerađene hrane
* više ribe, orašastih plodova i maslinovog ulja
* dovoljno vlakana iz povrća, voća i integralnih žitarica
* redovna fizička aktivnost
Trigliceridi
Poželjna vrednost: ispod 1,7 mmol/L
Trigliceridi predstavljaju najčešći oblik masti u krvi. Organizam ih koristi kao izvor energije, ali višak kalorija, šećera i alkohola pretvara u trigliceride koji se skladište u masnom tkivu.
Zašto su važni?
Povišeni trigliceridi povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara, naročito kada su udruženi sa gojaznošću, dijabetesom ili niskim HDL holesterolom.
Šta pomaže
* manje slatkiša i zaslađenih napitaka,
* ograničavanje alkohola,
* smanjenje telesne težine,
* redovna fizička aktivnost,
* češća konzumacija ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.
Šećer u krvi
Idealna vrednost natašte: ispod 5,6 mmol/L
Povišen nivo šećera u krvi može biti znak predijabetesa ili dijabetesa tipa 2, bolesti koja značajno povećava rizik od oboljenja srca i krvnih sudova.
Zašto je važan?
Višak glukoze oštećuje krvne sudove, podstiče razvoj ateroskleroze i povećava sklonost stvaranju krvnih ugrušaka koji mogu izazvati infarkt ili moždani udar.
Šta pomaže?
* izbegavanje zaslađenih pića
* manje slatkiša i industrijski prerađene hrane
* izbor integralnih žitarica umesto proizvoda od belog brašna
* održavanje normalne telesne težine
Obim struka
Poželjne vrednosti:
* žene – manje od 88 cm
* muškarci – manje od 102 cm
Još korisniji pokazatelj je da obim struka bude manji od polovine telesne visine.
Masno tkivo nagomilano oko unutrašnjih organa nije samo estetski problem. Ono luči supstance koje podstiču hroničnu upalu i ubrzavaju razvoj ateroskleroze.
Šta pomaže?
* smanjenje ukupnog unosa kalorija
* manje ultra-prerađene hrane
* više svakodnevnog kretanja
* redovno vežbanje
Jedna promena može poboljšati svih pet pokazatelja
Ako je jedan ili više ovih parametara iznad preporučenih vrednosti, niste jedini. Gojaznost, fizička neaktivnost i nezdrava ishrana najčešći su razlozi zbog kojih dolazi do povišenog krvnog pritiska, holesterola, triglicerida i šećera u krvi.
Stručnjaci preporučuju ishranu bogatu povrćem, voćem, mahunarkama, integralnim žitaricama, ribom i maslinovim uljem – odnosno mediteranski način ishrane, koji se smatra jednim od najboljih za očuvanje zdravlja srca. Uz to, savetuje se najmanje 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno, održavanje zdrave telesne težine, sedam do devet sati kvalitetnog sna i kontrola stresa.
Redovne preventivne kontrole ovih pet pokazatelja mogu pomoći da se rizik od srčanog i moždanog udara otkrije na vreme i značajno smanji. Čak i male promene životnih navika mogu doneti veliku korist za zdravlje srca.
Izvor: health.harvard.edu/zdravlje.kurir.rs