Anksioznost može da oponaša simptome infarkta: Psihijatar objašnjava ključne razlike
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborStezanje, pritisak ili bol u grudima jedni su od simptoma koji najviše zabrinjavaju, jer mogu ukazivati na ozbiljan problem sa srcem. Ipak, kako ističe dr Sanja Kalaba, psihijatar, iste tegobe često se javljaju i kod osoba sa anksioznošću ili tokom napada panike. Iako mogu biti veoma slični, postoje određene razlike koje pomažu u njihovom prepoznavanju. Bez obzira na to, svaki novi ili neuobičajen bol u grudima zahteva pregled lekara radi isključivanja srčanog uzroka.
Bol u grudima kod anksioznosti
Bol izazvan anksioznošću najčešće je oštar, probadajući ili promenljiv i može da menja mesto. Često se pojačava ili menja pri disanju, promeni položaja tela ili pritisku na grudni koš.
- Ovakve tegobe najčešće se javljaju u stanju mirovanja, tokom intenzivne zabrinutosti ili napada panike. Pored bola, mogu biti prisutni ubrzano disanje, trnjenje prstiju, osećaj nestvarnosti ili odvojenosti od okoline. Simptomi se obično smiruju u roku od nekoliko minuta do sat ili dva, kako se organizam postepeno vraća u stanje mirovanja - objašnjava dr Kalaba.
Kako izgleda bol kod srčanih tegoba?
Kod angine pektoris ili infarkta bol se najčešće opisuje kao pritisak, stezanje ili težina u sredini grudnog koša, uz osećaj kao da „nešto pritiska grudi“. Za razliku od bola izazvanog anksioznošću, on je uglavnom tup i ne menja se pri disanju ili promeni položaja tela.
- Bol može da se širi u levu ruku, vilicu, vrat ili leđa, često se pogoršava pri fizičkom naporu, a ublažava u mirovanju. Istovremeno mogu da se jave nedostatak vazduha, hladan znoj, mučnina ili vrtoglavica. Ako je bol nov, veoma jak, traje duže od nekoliko minuta, širi se ili je praćen preznojavanjem, mučninom, otežanim disanjem ili gubitkom svesti, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć.
Zbog čega se javlja stezanje u grudima?
Tokom stresa ili napada panike aktivira se prirodni odgovor organizma poznat kao reakcija „bori se ili beži". Tada se luče adrenalin i kortizol, koji ubrzavaju rad srca i disanje, dok se mišići grudnog koša i vrata zatežu.
Istovremeno, ubrzano disanje može dovesti do hiperventilacije, odnosno promene ravnoteže gasova u krvi, što dodatno pojačava osećaj pritiska u grudima, bola i nedostatka vazduha, objašnjava naša sagovornica i dodaje:
- Napetost mišića između rebara i oko grudne kosti može izazvati grčeve i probadajući bol, dok kod osoba sa hroničnom anksioznošću nervni sistem ostaje preosetljiv, zbog čega se simptomi lakše ponavljaju i bez jasnog spoljnog okidača.
Tokom stresa organizam se priprema za reakciju ubrzanim disanjem i napetošću mišića. Nekada ta energija nema fizički izlaz, pa se napetost ispoljava kao neprijatan osećaj stezanja ili bola u grudima.
- Kod osoba koje su već imale napad panike mozak može da poveže određene situacije ili mesta sa prethodnim iskustvom, zbog čega se slični simptomi naredni put javljaju brže.
Kako da znate da je u pitanju anksioznost?
Na anksioznost više ukazuje bol koji je lokalizovan, oštar, menja se pri disanju ili pritisku na grudni koš i javlja se u periodima stresa ili zabrinutosti. Obično ga prate ubrzano disanje, trnjenje i osećaj nestvarnosti.
- Ako je prethodno isključeno da je uzrok srčana bolest, tokom napada mogu pomoći kontrolisano i sporo disanje sa produženim izdahom, tehnika uzemljenja 5–4–3–2–1, postepeno opuštanje mišića vrata, ramena i grudnog koša, lagana šetnja nakon smirivanja simptoma, kao i zapisivanje misli koje su prethodile napadu radi prepoznavanja okidača. Međutim, ako se bol u grudima javlja prvi put, traje duže nego ranije ili postoje faktori rizika za srčane bolesti, neophodno je javiti se lekaru je neophodan pregled lekara - savetuje psihijatar.
Situacije koje zahtevaju hitan pregled lekara
Važno je prepoznati simptome koji mogu ukazivati na ozbiljan srčani problem i zahtevaju hitnu reakciju. Posebnu pažnju treba obratiti na intenzitet bola, njegovo širenje i prateće simptome.
- Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ukoliko se javi nov ili veoma jak bol, odnosno pritisak u grudima koji traje duže od nekoliko minuta ili se ponavlja. Posebno je važno reagovati ako se bol širi u ruku, vilicu ili leđa, ili je praćen hladnim znojem, bledilom, mučninom, povraćanjem, izraženim nedostatkom vazduha ili gubitkom svesti. Rizik je veći i kod osoba kod kojih se bol javlja nakon fizičkog napora ili koje imaju faktore rizika za srčane bolesti, poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, pušenja ili porodične istorije srčanih oboljenja.
U ovim slučajevima može pomoći razgovor sa psihijatrom ili psihoterapeutom
Ako lekar isključi srčani uzrok tegoba, a simptomi se ponavljaju, javljaju se napadi panike, stalna zabrinutost ili izbegavanje svakodnevnih situacija zbog straha od novih simptoma, dr Kalaba savetuje da razgovarate sa psihijatrom ili psihoterapeutom.
- Lečenje najčešće uključuje kognitivno-bihejvioralnu terapiju (KBT), tehnike disanja i opuštanja, a po proceni stručnjaka i primenu odgovarajuće terapije lekovima. Važno je imati na umu da se u hitnoj službi kod bola u grudima često rade EKG i analize srčanih enzima kako bi se isključilo oštećenje srčanog mišića.
Anksioznost može veoma verno da imitira simptome srčanih bolesti, ali postoje određene razlike. Oštar i promenljiv bol povezan sa disanjem i stresom češće ukazuje na anksioznost, dok pritisak ili stezanje koje se širi u ruku, vilicu ili leđa, posebno ako se javlja pri naporu, zahteva hitnu procenu zbog moguće srčane bolesti.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.