Ovo su prvi znaci artritisa: Direktor Instituta za reumatologiju otkriva zašto je ključno početi lečenje u prva 3 meseca od pojave tegoba

Reumatske bolesti su u Srbiji po učestalosti na trećem mestu, nakon kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Smatra se da kod nas gotovo dva miliona stanovnika ima određene reumatske tegobe.

Shutterstock, Milena Anđela

U susret Svetskom danu borbe protiv artritisa koji se obeležava 12. oktobra, za Zdravlje Kurir prof. dr Predrag Ostojić, v.d. direktor Instituta za reumatologiju, ukazao je na to koji su prvi simptomi koji upućuju na artritis, kako se radi dijagnostika i koje terapije se primenjuju kod pacijenata kako bi se očuvao kvalitet jihovog života i umanjile tegobe.

- Zapaljenje zglobova, ukoliko se ne prepozna i neadekvatno leči, dovodi do ozbiljnih oštećenja zglobova, do deformiteta i invaliditeta kod pacijenata i nažalost čak i do skraćenja životnog veka.U Srbiji oko 70.000 osoba boluje od različitih oblika hroničnih artritisa, a između 20.000 i 25.000 od reumatoidnog artritisa. Ono što je nama najvažnije u samom početku jeste poznavanje same bolesti - kaže prof. dr Ostojić.

Svetski dan borbe protiv artritisa ove godine obeležeće se pod sloganom „Informisani izbor i bolji ishodi“ sa cijim da se opšta javnost u Srbiji, zdravstveni profesionalci i državne institucije podsete koliko je važno omogućiti u obolelima od artritisa rano postavljanje diagnoze, savremeno lečenje, podršku u borbi sa bolešću.

Stručnjaci još uvek ne znaju sa sigurnošću šta konkretno pokreće ovu bolest.

- Mi znamo da je bolest multifaktorialna, što znači da je potrebno da se sklopi nekoliko kamenčića u mozaiku da bi bolest krenula. Prvi kamenčić jeste nasledna sklonost, odnosno genetika koja definitivno postoji kada su u pitanju hronični artritisi. I drugo, da kod genetski predisponiranih, odnosno nasledno sklonih osoba nešto tu bolest pokrene.

Milena Anđela  Prof. dr Predrag Ostojić je specijalista reumatologije sa višegodišnjim iskustvom. Jedan od vodećih stručnjaka u lečenju reumatoidnog artritisa najsavremenijom, biološkom terapijom.

Pušaći su u većem riziku da obole od reumatodnog artritisa

Faktori koji pokreću samu bolest takođe nisu potpuno jasni.

- Postoje neki dokazi da možda neki virusi to mogu da pokrenu, da možda i neka vrsta stresa celu priču može da pokrene. Kada bismo to sigurno znali, onda bismo sigurno mogli da sprečimo i pojavu samih bolesti, ali to za sada još uvek ne znamo. Međutim, ono što je važno je primarna prevencija. Jedini pravi savet koji možemo da damo jeste da pacijenti prekinu sa pušenjem, jer je uočeno da neka antitela koja se stvaraju u reumatoidnom artritisu i izazivaju oštećenje zglobova se stvaraju u plućima, u većoj meri kod pušača. Tako da pušači imaju veći rizik da obole od reumatojnog artritisa, a kada obole da imaju i težu formu bolesti.

Na bolest ukazuje bol u zglobovima praćen otokom

Ono što je bitno, kaže naš sagovornik, jeste da i pacijenti shvate ozbiljno takvu vrstu tegoba.

- Ne treba da misle da je to zbog godina, promaje ili nekih drugih faktora, već kada prepoznaju da se jave svom lekaru kako bi ih on uputuo dalje gde treba. Ono što je bitno jeste da pacijenti mogu sami da prepoznaju da možda boluju neke ozbiljnije reumanske bolesti. Ono što ukazuje da pacijent možda ima artritis jeste pre svega bol u zglobovima koji je praćen otokom.

Shutterstock  Kod artritisa pored bola javlja se i otok

Bol u mirovanju i jutarnja ukočenost

Bolovi u zglobovima se najčešće javljaju tokom noći i često mogu i da probude pacijenta, a ukočenost može da traje i nekoliko sati nakon buđenja.

- Međutim, neće svaki reumatizam biti praćen otokom zgloba. Artritis, pored bola, ima i otok. Karakteristično je da se bolovi javljaju najizraženije u drugoj polovini noći i pred zoru, dakle i u mirovanju. Pacijent uopšte ne mora da pokreće zglobove. Imaće bolove ukoliko je zlob upaljen. I ono što je karakteristično jeste da je ujutro pacijent izrazito ukočen, i da je ta ukočenost dugotrajna i da najčešće traje duže od sat vremena. Dakle, ukoliko pacijent primeti da ima bolove i otoke u zlobovima koji su prisutni tokom noći, da ga nekada bude iz sna, da su prisutni u mirovanju i da mu ujutro ukočenost dugo traje i ukoliko ceo problem traje duže od šest nedelja, to je apsolutni razlog da se pacijent odmah javi lekaru.

Institut za reumatologiju ima tzv. ambulante za rani artritis, odnosno hitne službe, koje 24 sata, dakle kao hitna služba, primaju pacijente sa prioritetnim uputom ukoliko postoji sumnja na zapaljenje zglobova.

Odlazak lekaru nikako ne treba odlagati jer je važno lečenje započeti na vreme.

- Dakle, nema nikakvog razloga da pacijent, ukoliko postoje sumnje na artritis, na bilo koji način odlaže posetu lekaru. Mi u Institutu za reumatologiju imamo sve dijagnostičke mogućnosti, od laboratorijskih pa do tzv. tehnika snimanja, imidžing tehnika, ultrazvuka, magnetne rezonance, da rano prepoznamo artritis, a uz pomoć nekih laboratorijskih analiza, da definitivno dijagnozu postavimo i započnemo lečenje.

Profimedia  Odlazak lekaru nikako ne treba odlagati jer je važno lečenje započeti na vreme.

Za lečenje je trenutno dostupno 12 inovativnih lekova

Profesor Ostojić ističe da je najbolje ako je bolest prepoznata u prva tri meseca od početka prvih tegoba i da se u tom periodu započne i lečenje.

- U Srbiji imamo mogućnost da primenjujemo sve oblike medikamentosne terapije, koje praktično postoje i u svetu. Možda nekoliko lekova kod nas još uvek nisu registrovane. Imamo 12 inovativnih lekova, koje više možda nisu toliko inovativni, jer su na našem tržištu duže od 15 godina. Zahvaljujući tim inovativnim lekovima mi danas ne viđamo pacijente sa teškim deformitetima i sa teškim invaliditetom i praktično perspektiva pacijenata se značajno pobojšala. Mi smo takođe u Institutu za reumatologiju, zahvaljući inovativnoj terapiji počeli da lečimo do sada neprepoznate ili nezadovoljene potrebe pacijenata, kao što su zamor, depresija i hroničan bol.

Ambulanta za lečenje hroničnog reumatskog bola

- U aprilu ove godine otvorili smo i ambulantu za lečenje hroničnog reumatskog bola koja zaista mnogo pomaže pacijentima onda kada mi lekari medikamentosnom terapijom ne možemo da pomognemo. Plan nam je takođe da u lečenju kroničnog bola u budućnosti uključimo i psihologa, onako kako je to svudu u svetu slučaj - kaže prof. dr Ostojić.

Olivera Marković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.