SAZNAJTE VIŠE

7 manje poznatih alergija na hranu: Nisu problem samo mleko i orašasti plodovi

Profimedia

Kada govorimo o alergijama na hranu, najčešće pomislimo na orašaste plodove, mleko, jaja, ribu ili morske plodove. Međutim, postoje i manje poznati alergeni koji mogu izazvati ozbiljne reakcije, poput breskve, slanine ili čak gumenih bombona. Iako ređi, ovi oblici alergija mogu biti jednako neprijatni i zahtevaju posebnu pažnju.

Neki od alergena u hrani nisu toliko česti i možda ne bismo očekivali da će izazvati alergijsku reakciju, ali i to je moguće.

Breskve

Alergije na breskve su posebno česte u Evropi, naročito u mediteranskom regionu. U severnoj i centralnoj Evropi, osobe koje su alergične na breskve često imaju i alergiju na polen breze. Zbog toga mogu reagovati i na drugo voće kao što su jabuke, kruške i trešnje. Dobra vest je da se kuvanjem voća i povrća ti alergeni najčešće uništavaju.

S druge strane, u mediteranskim zemljama alergija na breskve obično nije povezana s polenom breze. Umesto toga, reakciju izazivaju takozvani nespecifični proteini za prenos lipida – jedinjenja koja se nalaze u koži breskve, naročito u njenim dlačicama.

Crveno meso

Alergija na crveno meso, poznata i kao alfa-gal sindrom, može izazvati simptome poput osipa, dijareje ili problema sa disanjem, obično dva do šest sati nakon unosa. Ova vrsta alergije najčešće nastaje kao posledica ujeda krpelja, koji kod nekih ljudi pokreće reakciju na specifični šećer (alfa-gal) prisutan u mesu sisara.

Pored crvenog mesa, osobe sa alfa-gal sindromom mogu imati reakcije i na mlečne proizvode i želatin životinjskog porekla.

Dobra vest je da ova alergija ne mora biti trajna. Neki pacijenti s vremenom ponovo mogu da konzumiraju crveno meso bez problema. Ipak, još uvek nije poznato zašto kod nekih ljudi alergija nestane, dok kod drugih ostaje.

Alergija na crveno meso, poznata i kao alfa-gal sindrom, može izazvati simptome poput osipa Foto: Thinkstock

Slanina

Alergija na svinjetinu može izazvati brzu imunološku reakciju nakon konzumacije mesa ili proizvoda poput slanine, šunke i kobasica. Simptomi se javljaju svaki put kada se unese svinjski proizvod, što ovu alergiju čini lako prepoznatljivom.

Svinjetina se često krije i u prerađenim namirnicama, poput čipsa ili čili sosa. Neki ljudi imaju tzv. sindrom svinjetine i mačke, jer su proteini u svinjetini slični onima u mačjoj pljuvački. Zbog toga su često alergični na obe.

Avokado

Pošto se avokado obično služi sirov, ne postoji način da se alergeni unište toplotom.

- Ako imate ovu vrstu alergije, ne bi trebalo uopšte da jedete avokado - objašnjava dr Džerat.

Alergije na avokado mogu biti rezultat sindroma alergije na voćni lateks. Hrana poput avokada, banana i kivija sadrži proteine koji su slični lateksu, proteinu koji se nalazi u soku kaučukovog drveta. Oko 30 do 50 odsto ljudi sa alergijama na lateks ima ono što se naziva sindrom lateksa i voća.

Želatin

Želatin je prirodni zgušnjivač napravljen od životinjskog kolagena.

- Alergije na želatin su retke, ali ljudi koji ih imaju imaju veću verovatnoću da će imati reakciju na gumene bombone jer je želatin u tim proizvodima koncentrovaniji i drugačije se obrađuje - objašnjava dr Skot H. Sičerer, profesor pedijatrije i direktor Instituta Džafe za alergije na hranu na Medicinskom fakultetu Ikan na Maunt Sinaju u Njujorku.

Alergije na želatin su retke, ali mogu izazvati reakcije na gumene bombone zbog njegove jače koncentracije Foto: Shutterstock

Neke vakcine sadrže želatin kao stabilizator. Ako ste alergični na želatin, obavezno razgovarajte sa svojim lekarom pre nego što je primite.

Nikl

Alergija na nikl je često povezana sa iritacijom kože, ali može značiti i da treba da izbegavate hranu bogatu niklom, uključujući čokoladu i mahunarke. Osoba sa alergijom može razviti rane u grlu i ustima koje mogu trajati i do nedelju dana nakon konzumiranja hrane koja sadrži nikl.

Konzervisana hrana je takođe često problem, jer pasulj, paradajz ili druga slično upakovana hrana mogu da apsorbuju nikl iz konzerve.

Vino

Iako retko, vino može izazvati alergijske reakcije zbog prisustva proteina, plesni ili enzima. Alkohol takođe može pogoršati postojeće alergije na hranu. Na primer, osobe koje inače tolerišu morske plodove ponekad reaguju na njih kada ih kombinuju s alkoholom.

Destilovani alkohol retko izaziva reakcije, ali sastojci poput mlečne kreme u likerima ili proteini u pivu mogu biti problematični.

Izvor: Miss7zdrava.24sata.hr/Zdravlje.Kurir.rs

Ove namirnice ne smete jesti uz pojedine lekove, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posledice