Da li vaše telo stari brže nego što mislite? Ovo su signali koje ne smete ignorisati
Važno je prepoznati trenutak kada je neophodno potražiti lekarsku pomoć, ali i blagovremeno uložiti trud u prevenciju, kako bi se očuvalo dobro zdravlje i vitalnost što je duže moguće.
Starenje je neizbežan proces, prirodna i kontinuirana promena koju bismo mogli zaustaviti ili izbeći samo u naučnofantastičnim filmovima.
Uprkos našem shvatanju da starenje počinje tek „negde posle 60. godine“, istina je da prve promene postaju očigledne u ranom odraslom dobu. Činjenica je da starenje ne dolazi iznenada, već postepeno, sa raznim promenama koje se javljaju (a zatim i osećaju) u telu.
Dok će neki održati svoju vitalnost duže vreme, drugi će se „osećati staro“ u kasnim tridesetim ili četrdesetim godinama. Takođe treba napomenuti da je starenje i kulturni fenomen, što znači da će na „definiciju“ starosti uticati društvene norme i očekivanja. Istraživanja su pokazala da se percepcija starosti menjala tokom vremena, i tako smo „pomerili“ starosnu granicu.
Ključni aspekti starenja
Ipak, postoje određeni aspekti starenja koji nisu stvar subjektivnog utiska ili kulturnog okruženja, naime:
- Progresivno opadanje telesnih funkcija – uključuje smanjenje imunološke funkcije (imunosenscencija), mišićne mase (sarkopenija), gustine kostiju (osteoporoza) i senzorne percepcije,
- Povećana podložnost bolestima – starenje je povezano sa većim rizikom od razvoja hroničnih stanja kao što su srčana oboljenja, rak i Alchajmerova bolest,
- Ćelijske i molekularne promene – starenje uključuje ćelijsku degradaciju, skraćivanje telomera i akumulaciju ćelijskih oštećenja, što doprinosi ukupnom propadanju,
- Mentalne i emocionalne promene – kognitivne funkcije poput pamćenja i brzine obrade mogu se smanjiti, a emocionalno blagostanje može biti pogođeno životnim tranzicijama i gubicima,
- Društveni i ekološki faktori – globalizacija, tehnološki napredak i urbanizacija mogu uticati na živote starijih osoba i oblikovati njihova iskustva starenja.
Postoje i različite teorije koje pokušavaju da objasne mehanizme starenja na različitim nivoima, od genetskih koje sugerišu da je starenje predodređeno genima organizma, uključujući ulogu gena kao što je TERC, koji utiče na dužinu telomera, preko teorija slobodnih radikala, do teorije habanja koja sugeriše da je starenje rezultat akumuliranog oštećenja ćelija i tkiva tokom vremena.
Prerano starenje
Kada govorimo o prevremenom starenju, mislimo na pojavu promena povezanih sa starenjem u mlađim godinama nego što je uobičajeno. Starenje pre očekivane starosti može biti uzrokovano genetskim poremećajima ili faktorima načina života kao što su izlaganje suncu, pušenje i loša ishrana.
Dakle, iako je određena količina „starenja“ normalna, prerano starenje može biti razlog za zabrinutost jer može dovesti do fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema. Na primer, prerana menopauza može dovesti do raznih zdravstvenih posledica, uključujući povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i prerane smrti.
Pored problema sa plodnošću, žene se mogu suočiti i sa psihološkim problemima, kao što su poremećaji raspoloženja i kognitivni problemi. Stoga se prerana menopauza mora lečiti.
Znaci koji mogu ukazivati na prerano starenje
Razne promene u telu mogu biti znak upozorenja da prerano starimo. Iskoristimo ovu priliku da pomenemo neke od njih:
Sporo hodanje
Ako primetite da vam se hod usporio u četrdesetim godinama, to može biti upozorenje da vaše telo stari brže nego što se očekivalo. Potrudite se da hodate, čak je i nekoliko minuta dnevno dovoljno za početak. Što se tiče brzine, preporučuje se da pravite oko sto koraka u minutu.
Sunčeve pege
Smeđe mrlje izazvane suncem najčešće se javljaju na licu, rukama i podlakticama. Veoma su česte, posebno nakon pedesete godine, i uglavnom su bezopasne. Međutim, ako mrlje potamne, promene oblik, počnu da krvare ili imaju nepravilne ivice, odmah se obratite lekaru.
Problemi sa pamćenjem
Blagi problemi sa pamćenjem mogu početi već u četrdesetim godinama. Možda će vam biti malo teže da zapamtite imena, činjenice ili razlog zbog kojeg ste ušli u sobu. Ali ako su vaši problemi ozbiljniji od pronalaženja ključeva, obavezno se konsultujte sa svojim lekarom.
Da biste održali oštar um, hranite se zdravo, budite društveno aktivni i redovno vežbajte.
Bol u zglobovima
Nemaju svi stariji ljudi ukočene zglobove, ali rizik od razvoja osteoartritisa raste sa godinama. Češći je kod muškaraca nakon sredine četrdesetih godina, a kod žena malo kasnije. Ne postoji lek, ali njegovo napredovanje se može usporiti redovnim vežbanjem.
Suva koža
Koža proizvodi manje ulja kako starimo, što može izazvati suvoću i sivkast izgled, posebno nakon četrdesete godine. Svakodnevna nega kože takođe utiče na stanje kože.
Preporučuje se kraće tuširanje mlakom vodom, upotreba hidratantnih krema i blagih sredstava za čišćenje kože. Ne zaboravite da pijete dovoljno tečnosti i izbegavate boravak na suvom vazduhu. Međutim, ako je koža veoma suva i svrbi, potražite savet dermatologa.
Lako stvaranje modrica
Sklonost ka spontanom stvaranju modrica obično se javlja nakon 60. godine, kada koža postaje tanja i gubi potkožno masno tkivo, a krvni sudovi postaju osetljiviji.
Neki lekovi takođe mogu povećati sklonost ka stvaranju modrica. Iako je većina modrica u ovom uzrastu bezopasna i nestaje same od sebe, svakako treba da posetite lekara ako je ova pojava česta čak i u mlađem uzrastu ili ako se često javljaju velike modrice (posebno na grudima, leđima ili licu) ili ako su počele da se pojavljuju nakon početka uzimanja novog leka.
Teškoće pri penjanju uz stepenice
Nije neuobičajeno da povremeno ostanete bez daha prilikom penjanja uz stepenice, posebno sada kada je vruće. Generalno, imamo dobre i loše dane, tako da svaki korak može ponekad biti težak, a kamoli stepenice.
Ali ako su nam stepenice stalni izazov, to bi mogao biti širi problem koji utiče na druge svakodnevne aktivnosti koje nam predstavljaju teškoću, poput padanja. Svakako je dobra ideja da posetite lekara.
Prekomerni obim struka
Uobičajeno je da se masno tkivo nakuplja više u predelu abdomena kako starimo, posebno kod žena nakon menopauze. Ova raspodela masti može povećati rizik od srčanih oboljenja i dijabetesa, zato budite svesni i toga.
Slabost u rukama
Snaga stiska počinje da opada u pedesetim godinama, što otežava otvaranje tegli, a možete primetiti i da vam je hvat volana slabiji
Izvor: Adiva.hr/Zdravlje.Kurir.rs
Za dijagnozu demencije potrebno više od 3 godine - Rani znaci često se mešaju sa normalnim promenama usled starenja