Zdravlje

5 iznenađujućih uzroka gubitka pamćenja: Alchajmer nije jedini zdravstveni problem koji dovodi do zaboravnosti

Shutterstock Razgovarate sa svojim lekarom o zabrinutostima koje imate u vezi sa svojim pamćenjem, kako bi se moglo rešiti stanje odgovorno za vaše simptome
Ako imate poteškoća sa pamćenjem stvari, vaš um može da napravi skok ka Alchajmeru - ali to nije jedini uzrok gubitka pamćenja.

Ne možete da pronađete ključeve, stalno zaboravljate imena ili ste možda propustili sastanak. Za mnoge ljude srednjih godina ili starije, jednostavni činovi zaboravnosti poput ovih su zastrašujući jer podižu rizik od Alchajmerove bolesti.

Ali Alchajmerova bolest nije jedini zdravstveni problem koji može dovesti do zaboravnosti, kaže Nacionalni institut za starenje. Gubici u pamćenju mogu se desiti u bilo kom uzrastu i iz više razloga. A kada se osnovni uzrok leči, problemi sa pamćenjem se često takođe poboljšavaju.

- Pacijenti mogu iskusiti gubitak pamćenja i slično opisati svoje simptome, ali lekar može da razazna koji su delovi mozga pogođeni - kaže dr Set Gejl, neurolog i vanredni profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Harvard u Bostonu i dodaje: 

- Kada detaljnije istražite i otkrijete šta se zapravo dešava sa nečijim mentalnim funkcijama, možete ih uveriti. Na primer, uobičajeno je da ljudi i dalje imaju sposobnost učenja i skladištenja informacija, ali zbog preopterećenih mentalnih resursa u ovom periodu života, imaju problema da to dobro urade.

Ona savetuje da razgovarate sa svojim lekarom o zabrinutostima koje možda imate u vezi sa svojim pamćenjem, kako bi se moglo rešiti stanje odgovorno za vaše simptome.

- Razgovor o vašim simptomima i polaganje različitih testova, kao što su kognitivni skrining i eventualno magnetna rezonanca, mogu pomoći vašem lekaru da utvrdi šta utiče na vaše pamćenje - kaže Gejl.

U nekim slučajevima, ako osećate da vam je pamćenje loše, jedan ili više sledećih problema mogu igrati ulogu.

Stres, anksioznost, ADHD i depresija utiču na pamćenje

- Značajan stres ili anksioznost mogu dovesti do problema sa pažnjom i pamćenjem, kaže dr Konstantin Liketsos, direktor Centra za lečenje pamćenja i Alchajmerove bolesti u medicinskom centru Džons Hopkins i profesor i direktor odeljenja za psihijatriju u bolnici Džons Hopkins Bejvju. Ako ne možete da se fokusirate na informacije, nećete moći da ih se setite.

Ovo je posebno često među ljudima koji žongliraju između kućnih i poslovnih obaveza i ne spavaju dobro. Obično, ublažavanje stresa može poboljšati pamćenje, kaže on.

Nelečeni hronični stres može dovesti do depresije, koja takođe može uticati na funkciju mozga, uključujući neke mere pamćenja, prema istraživanju. Međutim, poremećaj raspoloženja poput depresije može se poboljšati uz lekove i savetovanje, napominje Nacionalni institut za starenje.

Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) takođe može izazvati probleme sa radnom memorijom (sposobnost zadržavanja ograničene količine informacija za trenutnu upotrebu, kao što je pamćenje broja radi rešavanja matematičkog problema) i zaboravljanjem.

Gubici u pamćenju mogu se desiti u bilo kom uzrastu i iz više razloga. Foto: Shutterstock

Problemi sa spavanjem mogu izazvati gubitak pamćenja

Problemi sa spavanjem, uključujući nesanicu, ili hroničnu nemogućnost da se zaspi ili ostane u snu, kao i apneja u snu, poremećaj koji uzrokuje kratkotrajno i često zaustavljanje disanja tokom noći, povezani su sa gubitkom pamćenja i demencijom.

Nedostatak sna uzrokuje umor, što zauzvrat može dovesti do moždane magle i problema sa pamćenjem.

U jednoj studiji , ljudi sa nesanicom i apnejom u snu imali su manje šanse da dobro prođu na testovima osmišljenim za merenje pamćenja, u poređenju sa ljudima bez tih stanja.

- Kada se ne leči, apneja u snu utiče na prostorno-navigaciono pamćenje, otkrila je studija. Ova vrsta pamćenja uključuje sposobnost pamćenja uputstava i gde stavljate stvari, poput ključeva, kaže dr Liketsos.

Jedno objašnjenje je da je kod ljudi sa apnejom u snu isporuka kiseonika mozgu prekinuta nekoliko stotina puta tokom noći, objašnjava Liketsos.

- Mozak je pod stresom zbog poremećaja kiseonika, pa se ljudi bude“, kaže on:

- Povreda koju apneja u snu izaziva može se manifestovati kao različiti simptomi gubitka pamćenja, dodaje on.

Određeni lekovi takođe mogu pojačati zaboravnost Foto: Shutterstock

Lekovi mogu povećati zaboravnost

Gubitak pamćenja ili zaboravnost mogu biti znak da je potrebno prilagoditi vašu terapiju. Nekoliko vrsta lekova može uticati na pamćenje, prema AARP-u:
* Antihistaminici
* Tablete za spavanje sa Benadrilom (difenhidramin)
* Lekovi protiv anksioznosti
* Antidepresivi
* Lekovi protiv napadaja
* Lekovi za krvni pritisak
* Određeni lekovi protiv bolova
* Lekovi za snižavanje holesterola
* Lekovi za dijabetes
* Lekovi za lečenje Parkinsonove bolesti

Američka Administracija za hranu i lekove takođe upozorava da lekovi za snižavanje holesterola poznati kao statini mogu malo povećati rizik od reverzibilnih kognitivnih neželjenih efekata, uključujući gubitak pamćenja i konfuziju.

Nutritivni nedostatak bi mogao biti krivac

Nedostatak dovoljnih nivoa B12, jednog od vitamina B neophodnih za normalno funkcionisanje nerava, može dovesti do konfuzije i gubitka pamćenja, prema Klivlendskoj klinici.

Svakog dana, odrasli bi trebalo da dobiju oko 2,4 mikrograma B12 u svojoj ishrani iz hrane kao što su mlečni proizvodi, meso i riba ili iz hrane obogaćene vitaminom B12, kao što su obogaćene žitarice, prema Nacionalnim institutima za zdravlje.

Faktori rizika za razvoj nedostatka vitamina B12 uključuju:

* Starost iznad 75 godina
* Poremećaj digestivnog sistema
* Praćenje stroge veganske ili vegetarijanske ishrane
* Uzimanje određenih lekova, uključujući metformin, inhibitore protonske pumpe i oralne kontraceptivne pilule
* Sjogrenov sindrom
* Pijenje velikih količina alkohola

Tihi moždani udar može izazvati probleme sa pamćenjem

- Očigledne promene u sposobnosti razmišljanja i normalnog kretanja mogu nastati usled moždanog udara koji blokira glavne krvne sudove koji hrane mozak, kaže Gejl.

Blagi problemi sa pamćenjem mogu se postepeno razvijati i nakon „tihih moždanih udara“ – ili onih koji se javljaju bez ikakvih primetnih simptoma, prema Američkom udruženju za srce. Ove promene u funkciji mozga, koje mogu varirati od blagih do teških, nazivaju se vaskularno kognitivno oštećenje.

Mozak je posebno osetljiv na blokiran ili smanjen protok krvi, što ga lišava kiseonika i esencijalnih hranljivih materija. A istraživanja sugerišu da niža kognitivna funkcija može biti rani znak upozorenja na kardiovaskularne bolesti, uključujući moždani udar.

Blagi problemi sa pamćenjem mogu se postepeno razvijati i nakon „tihih moždanih udara“ – ili onih koji se javljaju bez ikakvih primetnih simptoma Foto: Shutterstock

Manje česti uzroci gubitka pamćenja

Druga stanja koja mogu dovesti do problema sa pamćenjem uključuju:

Infekcija

Gubitak pamćenja može se pripisati teškoj infekciji oko mozga, posebno ako se ne leči, kaže Gejl. Na primer, neki ljudi sa dugim COVID-19 su prijavili gubitak pamćenja nakon infekcije, prema Liketsosu.

Povreda glave

Simptomi blage povrede mozga mogu uključivati konfuziju i probleme sa pamćenjem i koncentracijom, prema podacima Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar SAD.

Tumori

Pamćenje i sposobnost obrade informacija mogu biti pogođeni tumorima mozga, kaže Nacionalno društvo za tumore mozga.Pored toga, tretmani za tumor mozga, kao što su operacija mozga, hemoterapija ili radioterapija, mogu uticati na vaše pamćenje.

Alkoholizam

Zloupotreba supstanci i alkoholizam, kao i zloupotreba droga mogu uticati na pamćenje, kaže Liketsos.

Jedna studija je otkrila da prekomerna konzumacija alkohola među odraslima starijim od 70 godina povećava rizik od kognitivnog oštećenja, u poređenju sa osobama koje malo piju i onima koje ne piju u istoj starosnoj grupi.

Pročitajte: Može li prekomerno pijenje izazvati demenciju? Zloupotreba alkohola i njene posledice po mozak

Zaključak

Gubici u pamćenju mogu biti zabrinjavajući, ali nisu nužno posledica demencije. Stres i poremećaji raspoloženja, problemi sa spavanjem, određeni lekovi, nedostaci u ishrani i tihi moždani udar mogu izazvati probleme sa pamćenjem. Kada se leči osnovni uzrok, kognitivne funkcije se često poboljšavaju.

Izvor: everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs

Saveti Kristine Bajden koja je u 46. obolela od demencije: "Ako smo nešto zaboravili, nemojte misliti da nam to nije važno"