Morate da stanete posle sto metara? Kardiolog otkriva zašto to nije samo umor
Bol u nogama koji se javlja nakon samo nekoliko desetina metara hoda i nestaje kada stanete, nije znak umora, već upozorenje da je cirkulacija ozbiljno narušena. Takvi simptomi često ukazuju na perifernu arterijsku bolest, upozorava na Instagram profilu kardiolog dr Svetislav Mališić.
- Kada pacijent kaže da mora da stane nakon 50 ili 100 metara hoda zbog bola u listovima, to je ozbiljan znak da postoji poremećaj cirkulacije u arterijskom sistemu nogu. Ovakvi simptomi upućuju na sumnju da postoji suženje velikih arterija koje snabdevaju donje ekstremitete, a to stanje, ako se ne otkrije na vreme, može da dovede do komplikacija, pa čak i amputacije - napominje dr Mališić.
Tiha, ali opasna bolest
Periferna arterijska bolest nastaje kada se u arterijama, najčešće zbog ateroskleroze, talože masne naslage koje sužavaju krvne sudove i otežavaju protok krvi. Iako se najčešće javlja kod starijih osoba, bolest pogađa i mlađe, posebno one koji imaju faktore rizika.
Najčešći simptomi su:
- bol, grčevi ili osećaj težine u listovima, butinama ili zadnjici tokom hodanja (tzv. intermitentna klaudikacija)
- hladna stopala i noge
- bleda ili plavičasta koža
- sporo zarastanje rana na stopalima
- gubitak dlačica na nogama
- slabiji puls na stopalima
Kod uznapredovalih slučajeva bol se javlja i u mirovanju, a može doći i do pojave rana ili gangrene ako se cirkulacija ne uspostavi.
Ko je u riziku?
Najveći rizik imaju pušači, osobe sa povišenim krvnim pritiskom, šećernom bolešću, povišenim holesterolom i gojaznošću. Nasledni faktori, stres i fizička neaktivnost takođe doprinose razvoju bolesti. Stručnjaci napominju da osobe sa perifernom arterijskom bolešću često imaju i promene na arterijama srca i mozga, što znači da su pod povećanim rizikom od infarkta i šloga.
Kako izbeći komplikacije
Kada pacijent ima ovakve tegobe, obavezno radimo kolor doplerarterija donjih ekstremiteta, kaže dr Mališić.
- Taj pregled je jednostavan, bezbolan i precizan i pokazuje na kom mestu i u kolikoj meri je cirkulacija oslabljena - dodaje.
Na osnovu nalaza određuje se dalji pristup lečenju. Kod blažih oblika bolesti najvažniju ulogu imaju promene životnih navika i lekovi koji poboljšavaju cirkulaciju i sprečavaju stvaranje ugrušaka. U slučajevima kada su arterije znatno sužene, primenjuju se minimalno invazivne procedure poput angioplastike sa stentom, dok se kod težih zapušenja sprovodi hirurški bajpas.
Uz terapiju, od presudnog značaja su i prestanak pušenja, redovno kretanje, kontrola krvnog pritiska, šećera i masnoća, kao i ishrana bogata voćem, povrćem i integralnim žitaricama.
- Što se ranije otkrije poremećaj cirkulacije, to su šanse za uspešno lečenje veće. Kada pacijent reaguje na vreme, moguće je sprečiti komplikacije i sačuvati kvalitet života - poručuje dr Mališić.