Osećate kvržicu iza kolena? Možda imate Bejkerovu cistu, evo šta bi sve trebalo da znate
Osećaj punoće ili kvržice iza kolena je čest simptom koji ukazuje na Bejkerovu cistu, nazvanu po lekaru Vilijamu Morantu Bejkeru koji ju je prvi opisao. To je kesica ispunjena sinovijalnom tečnošću koja prirodno podmazuje zglob kolena. Kada upala ili oštećenje unutar zgloba izazove višak ove tečnosti, ona se akumulira u burzi iza kolena i stvara otok. Važno je napomenuti da je cista benigna izraslina, što znači da nije znak raka, već se smatra simptomom drugog problema u kolenu.
Okidači su hronične bolesti poput osteoartritisa
Formiranje Bejkerove ciste je skoro uvek rezultat postojećeg stanja unutar zgloba. Najčešći okidači su hronične bolesti poput osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, koje izazivaju dugotrajnu upalu. Pored toga, akutne povrede poput pokidanog meniskusa ili ligamenta takođe mogu dovesti do stvaranja ciste. Iako se može javiti kod bilo koga, češća je kod ljudi starijih od 35 godina, sportista i onih koji prekomerno opterećuju kolena. Kod dece se ponekad javlja bez očiglednog uzroka.
Mnogi ljudi nisu svesni da imaju Bejkerovu cistu jer ona ne izaziva nikakve simptome. Kada se simptomi pojave, obično se manifestuju kao primetan otok iza kolena, osećaj stezanja i punoće, posebno pri pokušaju potpunog ispruženja ili savijanja noge. Bol, koji se može pogoršati nakon fizičke aktivnosti ili dužeg stajanja, takođe je čest, kao i ukočenost u zglobu koja ograničava pokretljivost.
Iako je cista bezopasna, ako se prebrzo napuni tečnošću, može pući (ruptura). To uzrokuje iznenadni, oštar bol u potkolenici, otok i crvenilo, a simptomi mogu biti gotovo identični simptomima duboke venske tromboze (DVT), opasnog stanja koje zahteva hitnu medicinsku pomoć. Zbog ove sličnosti, ključno je odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se isključio krvni ugrušak. U retkim slučajevima, veoma velika cista može pritisnuti živce i krvne sudove, uzrokujući dodatne komplikacije.
Dijagnoza i mogućnosti lečenja
Dijagnoza se obično postavlja fizičkim pregledom, tokom kojeg lekar može da napipa cistu, koja je čvršća kada je noga ispružena, a mekša kada je savijena. Metode snimanja se koriste za potvrđivanje dijagnoze i isključivanje drugih stanja.
Ultrazvuk je brz i efikasan način da se potvrdi da je u pitanju kolekcija tečnosti i da se proveri prisustvo krvnog ugruška. Magnetna rezonanca (MRI) se smatra zlatnim standardom, jer pruža detaljne slike mekih tkiva i pomaže u otkrivanju osnovnog uzroka ciste, kao što je oštećenje meniskusa.
Lečenje je prvenstveno usmereno na rešavanje uzroka, a ne samo na cistu. Mnoge ciste nestaju same od sebe, a blagi simptomi se mogu kontrolisati izbegavanjem aktivnosti koje iritiraju koleno, primenom hladnih obloga i uzimanjem nesteroidnih antiinflamatornih lekova.
Ako je cista velika i bolna, vaš lekar može preporučiti aspiraciju, odnosno uklanjanje tečnosti iglom, ili injekciju kortikosteroida kako bi se smanjila upala. Fizikalna terapija takođe pomaže u jačanju mišića i poboljšanju pokretljivosti. Hirurško lečenje je retko i koristi se samo ako druge metode ne uspeju. Najčešće je to artroskopska procedura koja rešava problem unutar zgloba, kao što je popravka meniskusa, što na kraju dovodi do povlačenja ciste.
Izvor: ordinacija.hr/zdravlje.kurir.rs
Pet načina na koje ortopedi čuvaju svoja kolena: Ovo je posebno važno