prim. dr Marija Radulović

Čašicom više rizikujete sindrom prazničnog srca: Doktorka upozorava na znake koje ne smete ignorisati

Shutterstock, Privatna arhiva Alkohol tokom praznika može da utiče na srčani ritam
U prazničnom ritmu slavlja i alkohola, srce ponekad reaguje burnije nego inače, i kod ljudi koji se smatraju zdravima.

Novogodišnji i božićni praznici uvek su među najlepšim danima u godini. Uz obilje ukrasa, lampica i vatrometa, druženja u kućnoj atmosferi sa porodicom i prijateljima ili u nekom klubu i restoranu, gotovo neizostavno dolaze i bogata trpeza i čašica alkohola više. I dok se tokom praznika najčešće govori o porastu infarkta i drugih teških srčanih događaja, kardiolozi upozoravaju i na jedan manje poznat, ali čest problem u ovom periodu, takozvani "sindrom prazničnog srca", koji se može javiti čak i kod osoba koje inače nemaju srčane tegobe. Specijalista urgentne medicine, prim. dr Marija Radulović, za naš portal otkriva kako da sačuvamo srce u ovom periodu i zašto je važno biti umeren u piću. 

Zašto su praznici rizični za srce?

Tokom praznične sezone češće se beleže ozbiljni srčani događaji, uključujući i infarkte. Stručnjaci to povezuju sa kombinacijom faktora: većim unosom alkohola, obilnom i masnom hranom, stresom, nedostatkom sna, hladnim vremenom, ali i odlaganjem odlaska lekaru zbog "čekanja da praznici prođu". Sve to dodatno opterećuje srce, naročito kod starijih osoba i onih sa postojećim hroničnim bolestima.

- Sa aspekta zdravlja, preterano konzumiranje alkohola nikada nije dobra ideja, kako za hronične bolesnike, tako i za zdrave osobe. Kada je u pitanju kardiovaskularno zdravlje, važno je naglasiti da alkohol može da utiče na povećan broj otkucaja srca, odnosno tahikardiju, kada puls prelazi 100 otkucaja u minuti (fiziološke granice su od 60 do 100). Tahikardije, pogotovo ako se ponavljaju, mogu dovesti do poremećaja srčanog ritma, srčanog i moždanog udara, kao i srčane slabosti - opominje naša sagovornica.

Od alkohola skače pritisak 

Nekoliko pića može da nas opusti, ali i da utiče na nivo krvnog pritiska, što je posebno opasno kod ljudi koji već imaju hipertenziju.

Kod žena se skok krvnog pritiska može očekivati posle četvrtog, a kod muškaraca posle petog pića Foto: Shutterstock

- Ovo posebno važi za unos veće količine alkohola kada nas ponese prelepa novogodišnja atmosfera, dobra muzika i društvo, jer zapravo sav taj alkohol izaziva porast krvnog pritiska, koji sa sobom može da donese jako ozbiljne komplikacije o kojima smo već govorili. Kod žena se skok krvnog pritiska može očekivati ako konzumiraju četiri ili više pića u roku od dva sata, a kod muškaraca je taj rizik veći od petog pića pa naviše - navodi prim. dr Radulović.

Srce izlazi iz ritma 

Iako se tokom praznika često podsećamo na umerenost u hrani i piću, čak i kada se osećamo opušteno i bezbrižno, važno je imati na umu da upravo tada može da nas pogodi takozvani "sindrom prazničnog srca", odnosno nepravilnog rada srca i aritmija.

Sindrom prazničnog srca je nepravilan rada srca izazvan alkolohom Foto: Shutterstock

- Sindrom prazničnog srca se često dešava osobama koje obično i ne piju alkohol, ali ih ponese atmosfera, pa se odluče da ipak nešto konzumiraju na novogodišnjoj ili božićnoj zabavi. Taj sindrom ih može uvesti u poremećaj srčanog ritma poznat kao atrijalna fibrilacija, koja povećava rizik od infarkta, šloga i srčane insuficijencije - naglašava doktorka.

Simptomi koji ne bi trebalo da se ignorišu

* iznenadno lupanje ili preskakanje srca

* ubrzan ili nepravilan puls
* nelagodnost ili pritisak u grudima
* osećaj kratkog daha
* vrtoglavica ili iznenadna slabost
* osećaj nemira ili nelagode bez jasnog razloga

Simptomi se najčešće javljaju tokom ili nakon većeg unosa alkohola i mogu da se povuku sami, ali ako se ponavljaju ili traju duže, naročito ako se ponavljaju ili traju duže, obavezno bi trebalo da se javite lekaru.

Teže se podnosi s godinama

Kod hroničnih pacijenata, koji već uzimaju neku terapiju, recimo lekove za snižavanje masnoća u krvi (statine), alkohol može da dovede do pojave bolova u mišićima, dodaje prim. dr Radulović.

- Prisetimo se da se alkohol pravi od šećera, a to nas dovodi do zaključka da osobe koje su predisponirane za dijabetes ne bi trebalo da ga konzumiraju. Ukoliko neko zna da ima disfunkciju jetre ili uzima lekove koji se obrađuju u jetri, rizici mogu da budu veći - navodi specijalista urgentne medicine.

Osim toga, mamurluk u četrdesetim ne izgleda i ne podnosi se kao onaj u ranim dvadesetim, a u pedesetim i kasnije još izraženije. Stoga je potreban oprez, jer su i godine važan faktor u tome kako se toleriše alkohol.

- I zato, pre nego što počnemo sa proslavom, zabavom i druženjem, dozvolimo našem organizmu da se pripremi uz mali odmor, dremanje, da se opusti, a onda, kada zapevamo uz želje da 2026. bude bolja i uspešnija, tu budimo prvi, ali u jelu i piću umereni - poručuje doktorka.  

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Srce vam preskače od anksioznosti? Kardiolog otkriva kako razlikovati bezopasne palpitacije od opasnih