Četiri podmukla uzroka moždanog udara: Ove bolesti godinama oštećuju krvne sudove
Moždani udar spada među najopasnija stanja i u oko trećine slučajeva ima smrtni ishod. Najčešće nastaje naglo, bez jasnih upozorenja, a kada se simptomi pojave, potrebna je hitna medicinska pomoć.
U Srbiji moždani udar godišnje pogađa između 20.000 i 25.000 ljudi, što znači da jedna osoba oboli na svakih dvadesetak minuta. Ova bolest i dalje spada među vodeće uzroke smrti u našoj zemlji, a veliki broj pacijenata ostaje sa trajnim posledicama.
Ko je u riziku?
Do ovog ozbiljnog stanja dolazi kada se prekine dotok krvi u mozak, ali postoje i bolesti koje ne potiču iz samog mozga, a značajno povećavaju rizik od udara. Zbog toga je važno da znate da procenite sopstveni rizik, da prepoznate simptome i da reagujete na vreme.
Prema podacima British Heart Foundation, četiri česta zdravstvena problema koja povećavaju rizik od moždanog udara su:
- visok krvni pritisak
povišen holesterol
dijabetes
atrijalna fibrilacija
Prva dva stanja najčešće dovode do ishemijskog moždanog udara. Tada su krvni sudovi suženi, zadebljani ili zapušeni, pa krv teže dolazi do mozga. Visok krvni pritisak može da poveća i rizik od hemoragijskog moždanog udara, poznatog i kao moždano krvarenje, jer snažan pritisak oštećuje krvne sudove i može da dovede do njihovog pucanja.
Povišen šećer u krvi kod dijabetesa vremenom oštećuje krvne sudove. Oni postaju tvrđi i u njima se stvaraju masne naslage, što pogoduje stvaranju krvnih ugrušaka. Ako se takav ugrušak otkine i stigne do mozga, može da izazove moždani udar.
Atrijalna fibrilacija je poremećaj srčanog ritma kod kog pretkomore ne rade pravilno. Zbog toga se krv u njima zadržava i mogu da se stvore ugrušci, koji potom mogu da dospeju u mozak i blokiraju protok krvi.
Redovno praćenje i lečenje ovih stanja može značajno da smanji rizik od moždanog udara. To podrazumeva terapiju koju propisuje lekar, ali i promene životnih navika. Čak i ako nemate ove bolesti, postoje koraci koji smanjuju rizik. Zdrava ishrana, manje alkohola, prestanak pušenja i redovna fizička aktivnost doprinose očuvanju krvnih sudova i srca.
Kako da prepoznate moždani udar
Simptomi moždanog udara često se pamte uz pomoć skraćenice FAST:
F – slabost jedne strane lica
A – slabost ruke
S – smetnje u govoru
T – vreme da odmah pozovete Hitnu pomoć
Jednostavne provere mogu da pomognu da kod druge osobe (ređe kod sebe) prepoznate problem. Zamolite je da podigne obe ruke, da se nasmeje ili da ponovi kratku rečenicu. Osoba koja doživljava moždani udar često ne može da podigne obe ruke ili joj jedan deo lica "pada", a govor postaje nejasan.
Kod šloga vreme je presudno. Svakog minuta bez lečenja nepovratno se gube milioni nervnih ćelija. Što pre počne terapija, veće su šanse da se povrate govor, pokreti i druge funkcije.
Izvor: Mirror.co.uk/Zdravlje.kurir.rs