Šta jedu olimpijci? Da li su važniji proteini ili ugljeni hidrati i zbog čega je ishrana ključ uspeha
U središtu iskustva Zimskih olimpijskih igara 2026. godine, pored vrhunskih sportskih takmičenja svakako je i hrana, koja za učesnike nije samo način da upoznaju bogatu italijansku kuhinju, već im daje i snagu za takmičenje.
Svakog dana se priprema više od 10.000 obroka. Prema rečima organizatora Igara, samo u milanskom olimpijskom selu dnevno se služi oko 3.000 jaja i približno 450 kilograma testenina.
Hrana kao energija, ali i kao univerzalni jezik i alat za inkluziju.
- Oni koji dolaze sa druge strane sveta moći će da jedu kao da su kod kuće, bez ugrožavanja njihove pripreme ili oporavka - dodaje se u saopštenju Ministarstva.
Rutina je ključna
Ishrana je ključna za profesionalne sportiste, a još više tokom intenzivnih perioda aktivnosti poput takmičenja na Olimpijskim igrama.
- Ljudi ne shvataju koliko je njihovom telu potrebno - rekla je za Euronjz Olivija Morgan, dijetetičarka i sportska nutricionistkinja u bolnici Mas Dženeral Brigam u Bostonu.
Ona je naglasila da je suština ishrane sportiste da osigura da njihov unos energije odgovara zahtevima njihovih performansi, posebno tokom intenzivnih perioda.
Morgan, koja ima iskustva u radu sa olimpijskim sportistima, naglasila je da je važno osigurati da se ishrana kontinuirano prilagođava putovanjima, novim okruženjima, promenama u rutini i pojačanim emocijama.
Specifične karakteristike zimskih sportova
Ovih dana u Italiji pratimo takmičenja u različitim sportovima od nordijskog skijanja preko umetničkog klizanja do biatlona. Zimski sportovi imaju svoje specifičnosti i zahteve, što je isto kada je u pitanju hrana.
Keli Drager, glavna dijetetičarka za performanse u Kanadskom sportskom institutu Albert, koja radi sa olimpijskim sportistima u zemlji, rekla je da zimski sportisti često intenzivno treniraju i imaju veoma intenzivne periode priprema tokom letnjih meseci.
Čak i uz posebne okolnosti u kojima se zimski sportisti takmiče, dodala je Drager, stvari se menjaju i vreme je, čak i zimi, sve manje ekstremno. Još jedan aspekt koji treba uzeti u obzir za zimske sportiste jeste da oni obično putuju i takmiče se tokom vrhunca respiratornih infekcija kao što je grip.
Značaj ugljenih hidrata
Italija je svetski poznata po svojoj pasti i pici, koje su možda najbliži saveznici sportista tokom takmičenja.
- Mislim da su proteini trenutno glavni fokus, ali za sportiste su ugljeni hidrati ipak broj jedan - rekla je Morgan.
Prema njenim rečima, mnogi ljudi imaju pogrešno shvatanje da su proteini važniji za sportiste od ugljenih hidrata i više ih naglašavaju u svojoj ishrani.
- Ono što se dešava jeste da jedemo puno proteina, a nedovoljno ugljenih hidrata, tako da ne možemo zaista da iskoristimo sve te proteine na pravi način - dodala je.
Organizatori su rekli da je naglasak na italijanskoj kuhinji, sa pastom i picom kao izvorima ugljenih hidrata. Uz hladne nareske, sireve, voće i deserte, cilj im je da sportistima pruže „autentičan ukus Italije“.
Značaj ravnoteže
Za Morgan, suština dobre ishrane su: pet porcija voća ili povrća dnevno, uravnoteženi obroci i povremena poslastica - sve uz održavanje redovnog rasporeda.
- Moramo dosledno jesti uravnotežene obroke tokom celog dana, a to je "dosadna ishrana", to je ono što niko ne želi da čuje. Većina želi neke "otmene dijete", ali pravi koreni ishrane su u toj dosadnoj ravnoteži - dodala je Morgan.
Ona je objasnila da, posebno za sportiste, koji toliko zahtevaju od svog tela, čak i najmanji propusti u ovim osnovama imaju veće posledice. Ali hrana nije samo gorivo, upozoravaju stručnjaci za ishranu. Mora postojati uživanje, zadovoljstvo i dobar odnos sa telom.
- Telo nije samo mašina, a hrana nije samo sredstvo za postizanje cilja - zaključila je Drager.
Izvor: miss7zdrava.24sata.hr/zdravlje.kurir.rs
Deset principa intuitivne ishrane: Kako da se hranite bolje bez držanja dijete