Vakcina protiv anksioznosti: Da li je nauka konačno pronašla način da utišamo stres?
Vakcina protiv anksioznosti više nije samo ideja – novo istraživanje otkriva kako bi terapija poput PA-915 mogla dugoročno smanjiti stres i promeniti način na koji se odnosimo prema mentalnom zdravlju.
Šta je pokazalo istraživanje?
Istraživači sa Univerziteta u Osaki, Medicinskog fakulteta Univerziteta Kobe, Medicinskog univerziteta Hamamacu i drugih instituta razvili su novi molekul nazvan PA-915, koji bi mogo imati potencijal u lečenju depresije, anksioznosti i poremećaja povezanih sa stresom.
U radu objavljenom u časopisu Molecular Psychiatry, pokazali su da ova molekula smanjuje ponašanja slična anksioznosti i depresiji kod miševa koji su bili izloženi visokom nivou stresa.
Poremećaji povezani sa stresom, poput depresije i anksioznosti, predstavljaju jedno od najvažnijih medicinskih pitanja, napisali su Jusuke Šintani, Acuko Hajata-Takano i njihove kolege u svom radu.
Sve veći broj dokaza ukazuje na to da su aktivacija pituitarnog adenilat-ciklazu aktivirajućeg polipeptida i njegovog receptora PAC1 uključeni u stresnu osu i razvoj poremećaja povezanih sa stresom.
- Nedavno smo razvili PA-915, malu molekulu koja nije peptidne prirode i koja ima visok afinitet kao antagonist PAC1 receptora, i pokazali smo da značajno smanjuje ponašanje nalik anksioznosti kod miševa izloženih akutnom stresu - istakli su istraživači.
Glavni cilj istraživanja
Glavni cilj nedavne studije Šintanija, Hajata-Takano i njihovih kolega bio je da bolje razumeju kako unos PA-915, molekule koju su razvili u okviru prethodnih istraživanja, utiče na ponašanje miševa sa sklonostima koje podsećaju na one kod ljudi sa dijagnostikovanom depresijom. PA-915 je lek koji blokira PAC1 receptore, za koje je poznato da imaju ulogu u odgovorima na stres i anksioznosti.
Istraživači su značajno povećali nivo stresa kod miševa koristeći kombinaciju različitih metoda. To je uključivalo ponovljeno izlaganje miševa agresivnom i dominantnom mišu, davanje kortikosterona (glavnog hormona stresa kod glodara) i njihovu izolaciju od drugih miševa.
PA-915 je smanjio povećano vreme nepokretnosti u testu prisilnog plivanja kod ovih miševa izloženih stresu, naveli su Šintani, Hajata -Takano i njihove kolege.
- Kod miševa izloženih ponovljenom socijalnom stresu, PA-915 je poboljšao ponašanja nalik anksioznosti i depresiji, kao i kognitivne disfunkcije, što je procenjeno pomoću testova svetlo-tamno, otvoreno polje, uzdignuti plus-lavirint, preferencija saharoze, prisilno plivanje, Y-lavirint i test prepoznavanja novog objekta. Pored toga, procenili smo korisnost PA-915 kao antidepresiva i uporedili ga sa ketaminom i fluoksetinom - isktakli su istraživači.
Rezultati istražiavanja
Zanimljivo je da su istraživači otkrili da molekula PA-915 smanjuje ponašanja nalik depresiji i anksioznosti kod hronično stresiranih miševa. Utvrđeno je da miševi energičnije plivaju u testu prisilnog plivanja, kao i da postižu bolje rezultate u zadacima snalaženja u lavirintu i prepoznavanja objekata.
Takođe je utvrđeno da su antidepresivni efekti ove molekule dugotrajni, slični efektima koji su ranije zabeleženi kod ketamina. Štaviše, uzimanje ove molekule nije pokazalo uobičajene neželjene efekte nekih antidepresiva ili anksiolitika, kao što su hiperaktivnost, zavisnost ili kognitivni poremećaji.
- U testu preferencije saharoze, antidepresivni efekat je primećen tokom osam nedelja kod miševa koji su primili jednu dozu PA-915, što je bio sličan efekat kao kod ketamina - naveli su autori.
Kod kontrolnih miševa koji nisu bili izloženi stresu, PA-915 nije izazvao poremećaje u ponašanju, poput povećane motorne aktivnosti, kognitivnih disfunkcija ili zavisnosti. Ovi rezultati pokazuju da PA-915 poboljšava ponašanja nalik anksioznosti i kognitivna oštećenja i ispoljava brzo i dugotrajno antidepresivno dejstvo u modelima miševa sa hroničnim stresom, što ga čini obećavajućom opcijom za lečenje poremećaja povezanih sa stresom.
U celini, rezultati ove studije ukazuju na to da blokiranje PAC1 receptora predstavlja obećavajući pravac u lečenju depresije i anksioznih poremećaja. U budućnosti, molekula koju su istraživači razvili mogla bi biti dodatno unapređena i testirana na drugim životinjskim modelima poremećaja povezanih sa stresom. Ukoliko se pokaže bezbednom i efikasnom, mogla bi zatim biti ispitana u kliničkim studijama na ljudima, što bi moglo dovesti do njene komercijalizacije i primene u zdravstvenoj praksi.
Kako deluje vakcina protiv anksioznosti?
Prvo, važno je razjasniti jednu stvar – ovo nije vakcina u klasičnom smislu, već ciljana terapija koja utiče na način na koji mozak reaguje na stres. Istraživanje se fokusira na takozvani PAC1 receptor, deo složenog sistema koji upravlja našim odgovorom na stres.
Ovaj sistem, poznat kao HPA osa (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna osa), odgovoran je za lučenje kortizola – hormona koji priprema telo za borbu ili bekstvo. Kada se povremeno aktivira, ovaj mehanizam je koristan. Međutim, u savremenom načinu života, često ostaje uključen mnogo duže nego što bi trebalo.
Tu dolazi do izražaja PA-915. Njegovo dejstvo je usmereno na smanjenje preosetljivosti ovog sistema. Drugim rečima, ne uklanja stres iz života, već pomaže telu da na njega reaguje na mirniji i uravnoteženiji način.
Ono što izdvaja ovu terapiju je trajanje efekta. U prethodnim studijama, jedna doza je imala efekat koji je trajao nedeljama. Ovo je značajan korak napred u poređenju sa postojećim terapijama, koje se moraju uzimati svakodnevno i često im je potrebno vreme da počnu da deluju.
Zašto je anksioznost danas toliko rasprostranjena – posebno među ženama?
Anksioznost nije samo rezultat brzog načina života, već i složene interakcije između hormona, mozga i okoline. Zbog ove složenosti, ne pogađa sve podjednako. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, anksiozni poremećaji su među najčešćim problemima mentalnog zdravlja danas, a žene su posebno pogođene.
Razlozi za to leže u kombinaciji bioloških i faktora načina života. Tokom života, žene prolaze kroz više hormonskih promena nego muškarci, i svaka od njih može uticati na način na koji telo reaguje na stres. U adolescenciji se anksioznost često pojavljuje prvi put, pod uticajem hormonskih promena i društvenih očekivanja.
U dvadesetim i tridesetim godinama, pritisak balansiranja karijere, veza i eventualnog majčinstva dodatno opterećuje mentalno zdravlje. Posebno osetljiv period je postporođajni period, kada su emocionalne oscilacije izraženije.
Kasnije, tokom perimenopauze i menopauze, pad estrogena može povećati osetljivost na stres i anksioznost. Sve ovo potvrđuje da anksioznost nije samo psihološko stanje, već duboko povezan fiziološki proces.
Da li bi vakcina protiv anksioznosti mogla da promeni način na koji tretiramo stres?
Ako se dokaže bezbednim i efikasnim kod ljudi, pristup koji nudi PA-915 mogao bi značajno da promeni trenutni tretman anksioznosti. Umesto svakodnevnog ublažavanja simptoma, fokus bi se pomerio na regulisanje samog izvora problema – preaktivnog odgovora na stres.
Ovo otvara mogućnost terapije koja ne samo da deluje brže, već i duže traje. U teoriji, mogla bi pomoći i ljudima koji su pod stalnim pritiskom da spreče razvoj težih oblika anksioznosti. Međutim, važno je naglasiti da je ova terapija još uvek u ranim fazama razvoja. Pre nego što postane dostupna, mora da prođe kroz godine kliničkih ispitivanja i bezbednosnih provera.
Nova nada – ali ne i zamena za brigu o sebi
Ideja da bismo jednog dana mogli da utišamo stres jednom terapijom zvuči kao san modernog čoveka. Međutim, stručnjaci upozoravaju da nijedno medicinsko rešenje neće u potpunosti zameniti osnovne stubove mentalnog zdravlja. San, kretanje, odnosi i način na koji upravljamo svakodnevnim pritiscima i dalje su ključni.
Nauka nam može pomoći da razumemo i ublažimo efekte stresa, ali način na koji živimo i dalje igra ključnu ulogu. Možda još uvek ne postoji vakcina za anksioznost, ali jedno je sigurno – sve smo bliži razumevanju kako živeti sa manje stresa i više ravnoteže.
Izvor: medicalxpress.com/ljepotaizdravlje.ba/zdravlje.kurir.rs
Medicinska stanja koja mogu izgledati kao anksioznost: Obratite pažnju na simptome