Može li da se snizi holesterol i bez statina: Kardiolog veruje da je ključan ovakav način ishrane
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborPovišen holesterol učestao je zdravstveni problem i jedan od ključnih krivaca za razvoj kardiovaskularnih tegoba i, u najtežem slučaju, moždanog ili srčanog udara. Holesterol se kontroliše lekovima prema savetu lekara, ali i određenim načinom ishrane.
Prema nekim, ne do kraja potvrđenim procenama, svaka treća osoba u Srbiji ima povišen holesterol. Problem je što veliki broj pacijenata uopšte i ne zna svoje vrednosti holesterola. Ukupan holesterol u krvi trebalo bi da bude od 3,10 do 5,5 mmol/l.
Bez simptoma
Dr Riyaz Patel, kardiolog na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL) u Velikoj Britaniji, napominje da visok holesterol obično ne izaziva nikakve očigledne simptome.
- Ako osoba nedavno nije radila analizu krvi ili imala neki zdravstveni problem zbog kojeg je proveravan holesterol, moguće je da uopšte ne zna kakve su joj vrednosti. Ukoliko postoji razlog za zabrinutost, lekar može preporučiti terapiju za snižavanje holesterola, poput statina - kaže doktor.
Kada je moguće sniziti holesterol i bez statina?
Ipak, dodaje da statini nisu jedini način da se snizi povišen holesterol.
- Kada vrednosti nisu veoma visoke i nema posebnih medicinskih razloga za primenu statina, postoje različiti načini da se nivo holesterola poboljša prirodnim putem. Jedan od njih, što verovatno nije iznenađenje, jeste fizička aktivnost - navodi dr Patel.
Prestanak pušenja je takođe veoma važan. Dobro je poznato da cigaretni dim može povećati nivo „lošeg“ holesterola i dodatno ugroziti zdravlje, dok je jedno istraživanje iz 2019. godine ukazalo na mogućnost da sličan efekat ima i korišćenje elektronskih cigareta.
Šta je najefikasnije?
- Promena načina ishrane ipak može da ima najviše efekta - smatra dr Riyaz Patel.
Verovatno možete da pretpostavite koje bi namirnice trebalo ograničiti - poput peciva, prerađenog mesa i svinjske masti.
Dobar i loš holesterol
Doktor naglašava da holesterol sam po sebi nije štetan.
- Naprotiv, neophodan je za normalno funkcionisanje organizma. Ova masna, voštana supstanca sastavni je deo ćelijskih membrana. Učestvuje i u stvaranju hormona, testosterona i estrogena, kao i vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu u varenju hrane. Problem nastaje kada imamo previše određene vrste holesterola, lipoproteina male gustine, odnosno LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol. Važno je razumeti i koji deo ukupnog holesterola je povišen - kaže dr Patel.
LDL nije naročito dobar „vozač“
Holesterol, koji je sličan masti, ne može slobodno da pluta kroz krv. On mora biti upakovan u čestice koje nazivamo lipoproteini.
- Lipoproteine možemo zamisliti kao mala „dostavna vozila“ koja prenose holesterol kroz organizam. LDL ga prenosi iz jetre ka krvotoku, dok lipoprotein velike gustine, odnosno HDL, „dobar“ holesterol, prenosi holesterol iz krvotoka nazad ka jetri. Problem je što LDL nije naročito dobar „vozač“. Dok cirkuliše krvotokom, može da se zadrži u unutrašnjem sloju arterija, odnosno endotelu - navodi dr Patel.
Doktor pojašnjava da ova situacija ne mora da predstavlja problem ako su arterije zdrave. Međutim, ako su arterije već oštećene zbog visokog krvnog pritiska, pušenja, zagađenja, starenja, upalnih procesa ili drugih faktora, LDL može prodreti u njihov zid i tada počinje da se formira aterosklerotski plak.
- Srčani udar nastaje kada deo plaka pukne, pa se na tom mestu formira krvni ugrušak koji može da blokira arteriju - objašnjava Patel.
Rastvorljiva vlakna
Ipak, kako bismo sve navedeno sprečili, potrebno je da se pridržavamo određenog načina ishrane.
- Ovas je veoma dobar način da se prirodno smanji holesterol. Razlog je u vlaknima. Ovas sadrži rastvorljiva vlakna koja mogu da smanje nivo holesterola. Rastvorljiva vlakna nalaze se u integralnim žitaricama, sočivu, pasulju, povrću, voću, orašastim plodovima i semenkama. Ova rastvorljiva vlakna mogu da se vežu za holesterol u tankom crevu i tako smanje njegovu apsorpciju u krvotok - napominje kardiolog.
Steroli i stanoli
Fitosteroli, odnosno biljni steroli i stanoli, mogu da budu saveznik u borbi protiv povišenog holesterola. Po strukturi slični su holesterolu, a takmiče se sa njim za apsorpciju u crevima, pa deo holesterola umesto u krvotok biva izbačen iz organizma. Ovih biljnih jedinjenja ima u namirnicama poput orašastih plodova, semenki, voća i povrća. Bademi, kikiriki, maslinovo ulje i prokelj samo su neki od dobrih izbora koje vredi češće uvrstiti u jelovnik.
- Kada unesemo holesterol hranom, receptori u crevima ga prepoznaju i omogućavaju njegovu apsorpciju u krvotok. Steroli i stanoli mogu da „preuzmu njegovo mesto“. Na taj način veća količina holesterola se izbacuje iz organizma, a manje dospeva u krv. Oni su verovatno najbolji način da se holesterol snizi bez lekova, obično za oko 10 odsto - kaže Patel.
Koje namirnice bi trebalo ograničiti?
Doktor navodi da je žumance nekad bilo gotovo „bauk“ za sve koji su strahovali od visokog holesterola. Iako je tačno da jaja sadrže dosta holesterola, nema razloga za paniku zbog nekoliko jaja za doručak.
- Holesterol koji unesemo hranom nije isto što i holesterol koji cirkuliše u krvi. Ranije smo govorili da su namirnice bogate holesterolom loše zato što ga povećavaju. To nije tačno. Zapravo, oko 80 odsto holesterola koji cirkuliše organizmom proizvodi sama jetra, on ne dolazi direktno iz hrane. Sve ipak ne znači da izbor namirnica nema uticaj na LDL holesterol. Određene namirnice mogu indirektno uticati na nivo holesterola, tako što će delovati na način na koji jetra reguliše koncentraciju holesterola u krvi - kaže doktor.
Kao primer, dr Patel navodi zasićene masti. One se nalaze u masnom i prerađenom mesu, puteru, siru, pecivima, prženoj hrani i kokosovom ulju. Veći unos zasićenih masti povezan je sa višim nivoom LDL holesterola u krvi. Na primer, ako konzumirate mnogo peciva s velikim količinama zasićenih masti.
- Kada se te masti apsorbuju, mogu da ometaju sposobnost jetre da uklanja LDL holesterol iz krvi, zbog čega i nivo holesterola raste. I šećer može uticati na nivo holesterola, između ostalog tako što podstiče jetru da proizvodi više LDL-a i manje HDL-a - navodi dr Patel.
Šta je cilj?
Sve navedeno ipak ne znači da moramo samo da jedemo ovsene pahuljice ako imamo povišen holesterol. Odgovor je u zdravoj, raznovrsnoj i uravnoteženoj ishrani.
- Kada savetujem svoje pacijente, preporučujem raznovrsnu i uravnoteženu ishranu, onu koja nije previše bogata ugljenim hidratima, ali ni zasićenim mastima. Savetujem da se ultra-prerađena hrana ograniči koliko god je moguće - navodi doktor.
Dr Patel ističe da se uravnotežena ishrana delimično zasniva i na tome šta želite da jedete kada ste gladni.
- Naš organizam je prilično dobar u tome da prepozna šta mu je potrebno - veruje doktor.
Izvor: sciencefocus.com/ zdravlje.kurir.rs