Prolećni detoks i post: Nutricionista savetuje kako da ih pravilno sprovedemo
Proleće je vreme kada većina nas razmišlja da otpočne dijetu ili se jednostavno okrećemo zdravijoj ishrani. S obzirom da tokom zime jedemo kaloričnije namirnice i dosta mesa, ovo doba godine idealna je prilika da unesemo osveženje u naš jelovnik.
Neki ovu praksu nazivaju "prolećni detoks", a šta se pod njime podrazumeva i kakav je njegov značaj za telo, razgovarali smo sa Jovanom Živić, nutricionistom.
- Prolećni detoks podrazumeva čišćenje organizma od toksina i nakupljenih štetnih materija, što je naročito važno nakon zime kada su telo i metabolizam često usporeni. Detoks može uključivati promene u ishrani, kao što je povećan unos povrća, voća, bilja i tečnosti, čime se podstiče eliminacija toksina putem urina, znoja i disanja.
Međutim, detoks ne podrazumeva smo promene u ishrani.
- Fizička aktivnost igra ključnu ulogu u procesu detoksikacije. Kroz fizičku aktivnost, poput brze šetnje, joge ili aerobnih vežbi, organizam se podstiče na znojenje, što pomaže u eliminaciji toksina. Detoks takođe može pomoći u jačanju imuniteta, poboljšanju varenja i povećanju nivoa energije, što je posebno korisno u prelaznom periodu iz zime u proleće. Fizička aktivnost i pravilna ishrana zajedno čine osnovu za optimalno čišćenje tela i podršku njegovom zdravlju - objašnjava nutricionista Živić.
Prolećni detoksse obično bazira na konzumiranju lakših, nutritivno bogatih namirnica koje podržavaju funkcije jetre, bubrega, probave i limfnog sistema.
Ko ne bi trebalo da praktikuje detoks?
Prolećni detoks nije nužno obavezan za sve, ali može biti koristan za osobe koje su podložne stresu, slabijeg imuniteta, ili onima koji su često izloženi toksinima (npr. zagađenju, nezdravoj ishrani), objašnjava nutricionista. Međutim, određene grupe ljudi bi trebalo bi da se posavetuju sa lekarom pre bilo kakvih izmena u načinu ishrane.
- Osobe koje imaju hronične bolesti poput dijabetesa, poremećaja funkcije jetre ili bubrega, kao i trudnice i dojilje, trebalo bi da se posavetuju sa lekarom pre nego što započnu detoksikaciju, jer prekomerna ili nepravilna detoksikacija može izazvati dodatni stres na organizam. Takođe, smatram da je umerenost lek za sve i da, ako se neko hrani izbalansirano i 80 odsto zdravo, nema ni potrebe za “čišćenjem organizma” - ističe Živić.
Nagli prelazak na restriktivnu ishranu je česta greška
Pored prolećnog detoksa, mnogi se odlučuju i za tradicionalni post.
- Post ima mnoge pozitivne učinke, uključujući poboljšanje insulinske osetljivosti, smanjenje upalnih procesa u telu, poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja i stimulisanje regeneracije ćelija kroz proces autofagije. Međutim, post može biti izazovan za osobe sa određenim zdravstvenim problemima, poput osoba sa poremećajima ishrane, trudnica, dojilja i onih sa problemima sa srcem ili niskim krvnim pritiskom. U tim slučajevima, post bi trebalo da se koristi uz stručni nadzor.
Jedna od najčešćih grešaka tokom posta je nagli prelazak na restriktivnu ishranu, bez pripreme organizma, kaže nutricionista.
- Takođe, mnogi ljudi zanemaruju unos tečnosti i elektrolita, što može dovesti do dehidratacije ili elektrolitskih poremećaja. Druga greška je prejedanje nakon perioda posta, što opterećuje probavni sistem i može dovesti do probavnih smetnji. Korišćenje postova kao izgovora za drastično smanjenje kalorija bez razmišljanja o nutritivnoj ravnoteži takođe je česta greška. Takođe, jesti posno nije nužno zdravo i bolje i tu uvek ističem koliko je izbor nutritivno kvalitetne hrane bitan.
U toku posta su određene grupe namirnica korigovane ili u restrikciji, ali je važno unositi i proteine i masti i složene ugljene hidrate.
- Jedna od najvećih zamki kod posta je ta što uglavnom u ishrani dominiraju ugljeni hidrati što može biti štetno za osobe koje imaju insulinsku rezistenciju i dijabetes. Takođe za funkcionisanje metabolozma je bitno unositi adekvatne proteine i zdrave masti.
Birajte sveže namirnice bogate vlaknima i vitaminima
Za detoksikaciju i post, najbolji izbor su namirnice bogate vlaknima, vitaminima i mineralima.
- To uključuje zeleno povrće poput kelja, brokolija, spanaća, kao i voće bogato vitaminima, poput citrusa, bobičastog voća i jabuka. Ove namirnice pomažu u eliminaciji toksina i obezbeđuju ključne nutrijente. Takođe, integralne žitarice, mahunarke i seme (npr. lan, chia) obezbeđuju dobar izvor proteina i zdravih masti. U periodima posta važno je uključiti biljne supstance poput đumbira, kurkume i zelenog čaja koji imaju protuupalna svojstva i pomažu u detoksikaciji.
Proleće je period kada mnogi od nas podlegnu virusima zbog promene vremena. I tu nam takođe može pomoći izbalansirana ishrana.
- Za jačanje imuniteta tokom proleća, preporučuje se povećan unos vitamina C, koji se nalazi u agrumima, jagodama, crvenoj paprici i zelenom povrću. Takođe, probiotici iz fermentisanih namirnica (kefir, kiseli kupus) pomažu u održavanju zdrave mikroflore u crevima, što je ključno za imunitet. Ako smo već prehlađeni, važno je piti tople napitke poput čaja sa medom, limunom i đumbirom, koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma i podršci organizmu u borbi protiv infekcija.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Da li je povremeni post bezbedan za žene posle 40. godine? U ovom tekstu pročitajte 7 preporuka nutricioniste