Batut izdao upozorenje: Tropske temperature trajaće do 10. jula, evo kako da se zaštitimo
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" izdao je upozorenje do 9. jula zbog opasnih vremenskih pojava, koje će, kako ističu, potrajati do 10. jula.
Kako navode, ekstremno toplo vreme sa temperaturama od 35 do 40 stepeni trajaće do 10. jula, a danas i sutra na snazi će biti crveni meteoalarmi RHMZ, što znači da je vreme veoma opasno.
Potencijalno je toplotni talas moguć i od 3. jula. Prognozirane vrednosti maksimalne dnevne temperature vazduha biće u domenu veoma opasne pojave od 4. jula u južnobanatskom okrugu, 6. i 7. jula na teritoriji Beograda, kolubarskog, mačvanskog, južnobanatskog i podunavskog okruga, od 6. do 9. jula u pomoravskom i moravičkom okrugu, 7. jula u srednjobanatskom okrugu, od 7. do 9. jula u borskom i zaječarskom okrugu a 9. jula u niškom i jablaničkom okrugu, stoji na sajtu Instituta Batut.
U kategoriji opasne pojave prognozirane vrednosti maksimalne dnevne temperature vazduha se očekuju u periodu od 3. do 9. jula u većem delu Srbije, izuzev planinskih oblasti.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
Zdravstveni problemi povezani sa visokim temperaturama javljaju se u različitim oblicima, a blagi toplotni stres može brzo prerasti u toplotni udar opasan po život ako je osoba predugo izložena visokim temperaturama.
Blagi oblici bolesti povezanih sa toplotom uključuju grčeve i osip, a oboje mogu da budu uzrokovani prekomernim znojenjem. Hlađenje tela i ispijanje hladnih tečnosti mogu da pomognu.
Kako se zaštititi od toplotnog udara?
U ranijem intervjuu za Zdravlje Kurir prim. dr Biserka Obradović, specijalista opšte medicine, za Zdravlje Kurir govori o tome kako se možemo zaštititi tokom toplotnog talasa.
Na tropske temeprature reaguje ceo organizam, a naročito mozak. Krvni sudovi se šire kako bi se telo rashladilo, pa pritisak pada i dolazi do vrtoglavice.
- Mozak je najosetljiviji ljudski organ na nedostatak kiseonika. Pogotovo sada leti, jer se naš organizam bori protiv toplote, protiv toplotnog udara, tako što širi krvne sudove i znoji se. I na taj način, širenjem krvnih sudova pada krvni pritisak. Ako neko inače ima niži krvni pritisak, onda dolazi do vrtoglavice, malaksalosti i na kraju može doći do kolapsa - kaže prim. dr Obradović.
Kako pomoći osobi koja je kolabirala?
Ako primetimo da neko ima vrtoglavicu, da mu je loše ili je malaksao, naša sagovornica savetuje kako mu možemo pomoći.
- Ako je osoba malaksala, letargična, ima osećaj propadanja, vrtoglavice, ako to primetimo, treba da je spustimo, ako postoji mogućnost da legne. Noge i ruke, odnosno ekstremitete treba da podignemo naviše, da krv iz ekstremiteta dođe do mozga. Kada joj bude bolje, jer je krv došla do mozga, kiseonik je došao do mozga, onda damo, ako smo u mogućnosti, da popije u čaši vode razmućenu kašičicu soli, ili nešto slano da pojede, da popije vodu. Nikako je ne treba polivati vodom, ne šamarati je. Jer to su samo trenutni stresovi koji na trenutak možda sužavaju krvne sudove, malo daju mozgu kiseonik, ali to nije rešenje - napominje prim. dr Obradović.
Simptomi toplotne iscrpljnosti
Kada bolesti povezane sa toplotom prerastu u toplotnu iscrpljenost, situacija je ozbiljnija. Toplotna iscrpljenost uključuje simptome kao što su:
- vrtoglavica
- mučnina
- prekomerno znojenje
- osećaj slabosti
- žeđ
- glavobolja
Iscrpljenost usled toplotnog udara je signal da telo gubi sposobnost da održava stabilnu temperaturu. Neposredne akcije poput prelaska u hladan, idealno klimatizovan prostor, pijenje tečnosti, skidanja odeće i stavljanje vlažnih obloga jesu neki od preporučenih koraka, koji mogu da pomognu i spreče da iscrpljenost preraste u ozbiljniji i najopasniji oblik bolesti od izloženosti preteranoj toploti – toplotni udar.
Osobi koja doživi toplotni udar potrebna je hitna medicinska pomoć. U tom trenutku telo više ne može da održava stabilnu temperaturu, ona raste i preko 38 stepeni Celzijusa i može brzo da ošteti mozak, srce i bubrege.
Uobičajeno osoba koja pati od toplotnog udara iscrpi svoje rezerve znoja i soli da bi se rashladila, pa znojenje na kraju prestaje. Njihove kognitivne sposobnosti otkazuju i ne mogu se sami skloniti iz opasnosti.
Toplotni udar može da izazove napade, čak i komu. Ukoliko se odmah ne reaguje i temperatura tela nastavi da raste, toplotni udar postaje fatalan.
Pošto toplotna iscrpljenost može da dovede do toplotnog udara, lečenje zdravstvenih problema prouzrokovanih toplotom pre nego što napreduju od vitalnog je značaja.
Kako prepoznati kada je toplota opasna?
Rizik od toplote nije samo zbog temperature, vlažnost vazduha takođe povećava rizik od zdravstvenih problema prouzrokovanih velikom toplotom jer utiče na to koliko dobro će znojenje hladiti ljudsko telo kada postane vruće.
Umesto da samo gledate temperaturu kada planirate aktivnosti na otvorenom, proverite toplotni indeks, koji uzima u obzir rizik od toplotnih bolesti povezanih sa temperaturom i relativnom vlažnošću.
Nije neophodno da temperature budu visoke ili veoma visoka vlažnost da bi toplotni indeks bio opasan, ističu iz Batuta.
Ako pijete ove lekove, oprezno tokom vrućine: Povećavaju rizik od dehidratacije
Izvor: Batut/Zdravlje.Kurir.rs