Kako kortizol utiče na nivo šećera u krvi? Stručnjaci savetuju kako da uspešno držite dijabetes pod kontrolom
Pošto sam dijabetes može biti stresno stanje za kontrolu, može se stvoriti začarani krug u kojem anksioznost ili stres podižu šećer u krvi, što dovodi do još više stresa ili anksioznosti. Ali to takođe znači da napori da smanjite stres u svom životu mogu doneti dvostruku korist: mirniji život i stabilnije nivoe šećera u krvi.
Kako kortizol povećava šećer u krvi?
Kortizol je steroidni hormon koji oslobađaju nadbubrežne žlezde kao odgovor na stres. Osim što reguliše odgovor tela na stres, kortizol igra ulogu u upravljanju šećerom u krvi, krvnim pritiskom, metabolizmom, inflamacijom i pamćenjem.
Iako se kortizol često povezuje sa hroničnim stresom, telo treba ovaj hormon da funkcioniše normalno.
- Kortizol je neophodan za život. Visoki nivoi kortizola imaju važnu funkciju. Kada se suočavate sa opasnošću, oslobađanje ovog hormona pomaže da brzo i adekvatno reagujete na stvarnu pretnju - kaže Džon Bjus, dr med., PhD, direktor Centra za dijabetes Univerziteta Severna Karolina.
Problemi nastaju kada telo proizvodi premalo ili previše kortizola. Premalo dovodi „do potencijalno smrtonosne bolesti zvane insuficijencija nadbubrežne žlezde“, kaže on, dok previše oštećuje telo:
- Previše kortizola može povećati šećer u krvi kroz različite mehanizme, uključujući način na koji insulin funkcioniše u telu. To može izazvati dijabetes.
Kortizol utiče na nivo glukoze na nekoliko načina:
Kortizol, stres i dijabetes tip 2: Začarani krug
Prirodno je doživeti stres, ali hronični ili dugotrajni stres može doprineti mnogim zdravstvenim problemima, uključujući poteškoće u kontroli šećera. Istraživanja pokazuju da mentalni i fizički stres mogu doprineti razvoju dijabetesa tip 2.
Iako se razlozi za ovu vezu još istražuju, jasno je da stres direktno utiče na lučenje insulina. Kombinacija hroničnog stresa i gojaznosti pogoršava metaboličko zdravlje i progresiju dijabetesa. Kortizol i drugi hormoni stresa povećavaju insulinsku rezistenciju i nakupljanje visceralne masti, kao i inflamaciju u telu, što dodatno pogoršava rezistenciju na insulin.
Dijabetes sam po sebi je povezan sa povećanim stresom i anksioznošću. Osobe sa dijabetesom tip 1 i tip 2 češće osećaju stres, što nije iznenađujuće s obzirom na obimne zdravstvene efekte i stalnu potrebu za nadzorom. Ukratko, hronični stres i dijabetes imaju recipročan odnos, pri čemu jedno pogoršava drugo.
Da li visoki kortizol objašnjava teškoće u kontroli dijabetesa?
Najznačajnije stanje povezano sa visokim kortizolom je Kušingov sindrom, koji nastaje kada telo proizvodi previše kortizola zbog tumora na hipofizi ili nadbubrežnim žlezdama, ili kada osoba uzima velike doze steroida koje propiše lekar.
Iako se Kušingov sindrom smatra retkim, postoji grupa ljudi sa dijabetesom koja može imati blago povišen nivo kortizola, iako ne dovoljno da bi bila dijagnostikovana kao Kušing. Bjusovo istraživanje - koje još nije potvrđeno od strane drugih istraživača ili dijabetoloških autoriteta - sugeriše da ovo stanje može objasniti zašto neki ljudi teško postižu ciljeve u kontroli šećera u krvi.
- Sve više prepoznajemo blagi hiperkortizolizam, niži nivo kortizola nego kod Kušinga, ali viši od normalnog. Povezujemo ovo stanje sa teže kontrolisanim dijabetesom - kaže Bjus.
Teško kontrolisani dijabetes tip 2 može se definisati na različite načine, uključujući potrebu za tri ili više lekova za dijabetes, insulin pored drugih lekova, ili najmanje dva leka za dijabetes i dva leka za snižavanje krvnog pritiska. U Bjusovom istraživanju, 24% učesnika pokazalo je znake hiperkortizolizma po jednoj meri.
Mnogi ljudi sa teško kontrolisanim dijabetesom već koriste maksimalnu dozu najefikasnijih lekova, poput SGLT2 inhibitora i GLP-1 ili GIP/GLP-1 agonista. Bjus spekuliše da viši nivoi kortizola mogu objasniti zašto neki ljudi loše reaguju na lekove:
- Ako vaš dijabetes nije pod kontrolom i koristite više lekova, uključujući najmoćnije, nešto drugo mora da utiče - nije samo običan tip 2 dijabetesa.
Kako smanjiti nivo kortizola?
Iako kortizol od stresa može izazvati probleme u kontroli šećera, pravi rizik je od trajno povišenog kortizola iznad nivoa koji izaziva stres, kaže Bjus. Dugotrajno povišen kortizol povezan je sa kardiovaskularnim rizikom, osteoporozom i ranijom smrću.
Svi sa dijabetesom mogu imati koristi od zdravih metoda upravljanja stresom. Dovoljno sna, redovna fizička aktivnost, održavanje bliskih socijalnih veza i svakodnevne prakse poput dubokog disanja pomažu regulaciju nervnog sistema. Poboljšanje mentalnog zdravlja može učiniti upravljanje dijabetesom uspešnijim.
Ako imate dijabetes tip 2 i teško kontrolišete šećer u krvi, posebno uprkos lekovima, Bjus preporučuje razgovor sa lekarom o evaluaciji hiperkortizolizma.
Testiranje visokog kortizola najbolje se radi niskodoznim, noćnim testom supresije deksametazonom. To uključuje uzimanje 1 mg deksametazona pre spavanja, a ujutru vađenje krvi. Rezultat pokazuje da li telo može pravilno suzbiti prekomernu proizvodnju kortizola.
Lekari mogu koristiti i uzorak pljuvačke ili prikupljanje urina tokom 24h. Ako se sumnja na tumor, ili ako postoje više abnormalnih testova i simptomi hiperkortizolizma, potrebno je uputiti pacijenta endokrinologu.
izvor: everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs
Stres je okidač za skok šećera u krvi: Endokrinolog otkriva kako da se zaštitimo i sačuvamo zdravlje