Zašto gojaznost nije stvar volje, već poremećaj regulacije apetita? 7 zlatnih pravila vitkosti otkriva nutricionista
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborPovodom Svetskog dana borbe protiv gojaznosti, koji se obeležava 4. marta, podaci za Srbiju zvuče kao upozorenje. Prema Svetskoj federaciji za gojaznost, čak 24 odsto populacije u našoj zemlji je gojazno, dok 57 odsto ima povišen indeks telesne mase. Više od 70 odsto smrtnih ishoda povezano je sa prekomernom težinom, a gojaznost je direktno ili indirektno uključena u tri od četiri vodeća uzroka smrtnosti u Srbiji. Ipak, uprkos brojkama, i dalje se najčešće čuje ista poruka da bi "samo trebalo probušiti kašiku". Nutricionista Branka Mirković smatra da je takav pristup pojednostavljen i nepravedan.
- Gojaznost nije pitanje ličnosti, već poremećaja regulacije apetita. Kada hormoni gladi i sitosti ne funkcionišu pravilno, telo se ponaša kao da je u stalnom deficitu energije, iako to objektivno nije slučaj. U tom stanju osoba ne jede zato što je slabog karaktera, već zato što organizam šalje pogrešan signal za uzbunu - objašnjava nutricionista za naš portal.
Prema njenim rečima, dugotrajna izloženost ultraprerađenoj hrani, česti skokovi šećera u krvi, hronični stres i neredovni obroci mogu poremetiti finu ravnotežu između leptina, grelina i insulina - hormona koji upravljaju glađu, sitošću i skladištenjem energije.
- Kada u ishrani dominiraju kukuruzni sirup i rafinisano brašno, telo se dovodi u stanje stalno povišenog insulina. A kada je insulin visok, kapija za sagorevanje masti je zaključana i organizam ne može lako da pristupi sopstvenim rezervama. U takvom stanju osoba može da ulaže napor, da vežba i pazi na ishranu, a da se telesna težina ili obim struka ne menjaju značajno. Zato je važno razumeti mehanizme koji dovode do gojaznosti, ali i okrenuti se ka celovitoj hrani koja podrazumeva namirnice koje su minimalno prerađene i prepoznatljive u svom prirodnom obliku - naglašava naša sagovornica.
Tu spadaju jaja, riba i meso, povrće i sezonsko voće, mahunarke (pasulj, sočivo, leblebije), orašasti plodovi i semenke, punomasni mlečni proizvodi i prirodne masti, poput maslinovog ulja.
- Za razliku od njih, ultraprerađeni proizvodi često sadrže dodatne šećere, kukuruzni sirup, rafinisano brašno, pojačivače ukusa i aditive koje prosečna osoba ne bi koristila u sopstvenoj kuhinji. Cilj nije gladovanje, već duži osećaj sitosti, ravnoteža šećera u krvi i jasni hormonski signali gladi i sitosti - sugeriše nutricionista i otkriva pravila koja vode ka zdravlju i vitkosti.
Sedam zlatnih pravila vitkosti
- Možete da jedete i da uživate u hrani, ali je važno da naučite kako da jedete da biste izgubili kilograme i sprečili njihov povratak.
- Gojaznost je često posledica i loših navika i pogrešnog razumevanja šta je zdrava hrana, ali i uverenja da dijeta mora da podrazumeva patnju i odricanje.
- Pravilna ishrana doprinosi postepenom smanjenju viška kilograma, uz osećaj sitosti i stabilne energije. To je osnova trajne vitkosti.
- Svako može da smrša, ali ne postoje univerzalne dijete koje jednako odgovaraju svima.
- Gladovanje nije rešenje. Naučite da jedete ukusnu hranu koja vas zasiti, dok se telesna masa postepeno smanjuje.
- Ako ste probali različite dijete, mučili se i odustajali, to ne znači da ne možete da uspete - moguće je da pristup nije bio odgovarajući.
- Uvek je pravi trenutak za promenu. Sagledajte šta vam nije donosilo rezultate i pronađite način ishrane koji vama zaista odgovara.
- Čovek je biće promene i napretka. Ne odustajte, jer se za zdravlje, kvalitet života i zadovoljstvo uvek vredi boriti - poručuje Branka Mirković.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.