Zašto gojaznost nije stvar volje, već poremećaj regulacije apetita? 7 zlatnih pravila vitkosti otkriva nutricionista
Povodom Svetskog dana borbe protiv gojaznosti, koji se obeležava 4. marta, podaci za Srbiju zvuče kao upozorenje. Prema Svetskoj federaciji za gojaznost, čak 24 odsto populacije u našoj zemlji je gojazno, dok 57 odsto ima povišen indeks telesne mase. Više od 70 odsto smrtnih ishoda povezano je sa prekomernom težinom, a gojaznost je direktno ili indirektno uključena u tri od četiri vodeća uzroka smrtnosti u Srbiji. Ipak, uprkos brojkama, i dalje se najčešće čuje ista poruka da bi "samo trebalo probušiti kašiku". Nutricionista Branka Mirković smatra da je takav pristup pojednostavljen i nepravedan.
- Gojaznost nije pitanje ličnosti, već poremećaja regulacije apetita. Kada hormoni gladi i sitosti ne funkcionišu pravilno, telo se ponaša kao da je u stalnom deficitu energije, iako to objektivno nije slučaj. U tom stanju osoba ne jede zato što je slabog karaktera, već zato što organizam šalje pogrešan signal za uzbunu - objašnjava nutricionista za naš portal.
Prema njenim rečima, dugotrajna izloženost ultraprerađenoj hrani, česti skokovi šećera u krvi, hronični stres i neredovni obroci mogu poremetiti finu ravnotežu između leptina, grelina i insulina - hormona koji upravljaju glađu, sitošću i skladištenjem energije.
- Kada u ishrani dominiraju kukuruzni sirup i rafinisano brašno, telo se dovodi u stanje stalno povišenog insulina. A kada je insulin visok, kapija za sagorevanje masti je zaključana i organizam ne može lako da pristupi sopstvenim rezervama. U takvom stanju osoba može da ulaže napor, da vežba i pazi na ishranu, a da se telesna težina ili obim struka ne menjaju značajno. Zato je važno razumeti mehanizme koji dovode do gojaznosti, ali i okrenuti se ka celovitoj hrani koja podrazumeva namirnice koje su minimalno prerađene i prepoznatljive u svom prirodnom obliku - naglašava naša sagovornica.
Tu spadaju jaja, riba i meso, povrće i sezonsko voće, mahunarke (pasulj, sočivo, leblebije), orašasti plodovi i semenke, punomasni mlečni proizvodi i prirodne masti, poput maslinovog ulja.
- Za razliku od njih, ultraprerađeni proizvodi često sadrže dodatne šećere, kukuruzni sirup, rafinisano brašno, pojačivače ukusa i aditive koje prosečna osoba ne bi koristila u sopstvenoj kuhinji. Cilj nije gladovanje, već duži osećaj sitosti, ravnoteža šećera u krvi i jasni hormonski signali gladi i sitosti - sugeriše nutricionista i otkriva pravila koja vode ka zdravlju i vitkosti.
Sedam zlatnih pravila vitkosti
- Možete da jedete i da uživate u hrani, ali je važno da naučite kako da jedete da biste izgubili kilograme i sprečili njihov povratak.
- Gojaznost je često posledica i loših navika i pogrešnog razumevanja šta je zdrava hrana, ali i uverenja da dijeta mora da podrazumeva patnju i odricanje.
- Pravilna ishrana doprinosi postepenom smanjenju viška kilograma, uz osećaj sitosti i stabilne energije. To je osnova trajne vitkosti.
- Svako može da smrša, ali ne postoje univerzalne dijete koje jednako odgovaraju svima.
- Gladovanje nije rešenje. Naučite da jedete ukusnu hranu koja vas zasiti, dok se telesna masa postepeno smanjuje.
- Ako ste probali različite dijete, mučili se i odustajali, to ne znači da ne možete da uspete - moguće je da pristup nije bio odgovarajući.
- Uvek je pravi trenutak za promenu. Sagledajte šta vam nije donosilo rezultate i pronađite način ishrane koji vama zaista odgovara.
- Čovek je biće promene i napretka. Ne odustajte, jer se za zdravlje, kvalitet života i zadovoljstvo uvek vredi boriti - poručuje Branka Mirković.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.