da li ste znali?

Zašto se bol u leđima pogoršava u mirovanju? Znak da problem nije mehanički, već upalni

Shutterstock Bol u leđima je čest zdravstveni problem koji može biti izazvan mišićnim istegnućima, lošim držanjem, sedentarizmom ili ozbiljnijim stanjima
Bol u leđima može se pogoršati mirovanjem, dok aktivnost često donosi olakšanje. Saznajte zašto je kretanje ključno za zdravlje kičme.

Iako deluje logično da se odmaramo kada nas leđa bole, ponekad je potrebno da uradimo upravo suprotno - malo aktivnosti je često rešenje za ublažavanje bolnog napada.

Ako provodite puno vremena sedeći za stolom ili pogrbljeno na kauču, krenuće bol u leđima, bez obzira na vaše godine ili nivo kondicije. Kod nekih ljudi, dugotrajno sedenje može ozbiljno opteretiti kičmu, uzrokujući bolnu ukočenost koja se može ublažiti samo pokretom. Ako vam ovo zvuči poznato, niste sami.

Bol u leđima je jedan od najčešćih zdravstvenih problema i vodeći uzrok invaliditeta širom sveta. I dok odmor često deluje kao najbolji lek, u nekim slučajevima, predugo sedenje zapravo može napraviti još veći problem. 

Šta znači ako se bol u leđima smanjuje sa aktivnošću, a pogoršava u mirovanju?

Generalno, kada povredite leđa - na primer nakon podizanja teške kutije - prvi savet je uvek da se odmorite, kaže dr Salvador Portugal, specijalista za sportsku medicinu i rehabilitaciju u Ortopedskom centru Langone Univerziteta u Njujorku.

Ova preporuka se odnosi na razne povrede leđa, kao što su hernijacija diskova ili istegnuća mišića. Dok fizikalna terapija može pomoći u jačanju leđa nakon povrede, kretanje dok ste još uvek u akutnom bolu često će ga samo pogoršati, kaže dr Portugal za Self. Ali možete se naći i u potpuno suprotnoj situaciji - gde je aktivnost jedini način da se prebrodi napad bola. Ako je to vaš slučaj, stručnjaci kažu da vaše stanje može biti hronične i inflamatorne prirode.

Primer je aksijalni spondiloartritis, krovni termin za grupu autoimunih bolesti koje pogađaju između 24 miliona i 112 miliona ljudi širom sveta. Kod ovih stanja, koja se smatraju oblicima artritisa, imuni sistem napada kičmu, uzrokujući hroničnu upalu sakroilijačnih zglobova koji povezuju donji deo leđa i karlicu.

Kada promene nisu vidljive na rendgenskim snimcima, to se naziva neradiografski aksijalni spondiloartritis Foto: Shutterstock

Kada bolest uzrokuje oštećenje kostiju i zglobova koje se može videti na rendgenskim snimcima, stanje se naziva ankilozni spondilitis.

- Kada promene nisu vidljive na rendgenskim snimcima, to se naziva neradiografski aksijalni spondiloartritis. Tekuća upala može razgraditi hrskavicu između pršljenova dok se „kost ne trlja o kost - objašnjava dr Džozef Čeng, specijalista za kičmu i predsednik Odeljenja za neurohirurgiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sinsinatiju.

Rezultat je bolna ukočenost koja se često pogoršava tokom odmora, ali se smanjuje tokom aktivnosti. Razlog je taj što pokret pomera deo tereta sa oštećenih zglobova na mišiće, kaže dr Čeng.

- To je kao kada skijate - savijete kolena i vaši mišići apsorbuju udar. Ako "zaključate" kolena, sav udar ide u vaše zglobove - objašnjava on.

Ali ako imate težak oblik ankilozirajućeg spondilitisa, u kome kičma počinje da se spaja, kretanje može naneti više štete nego koristi, kaže dr Čeng. Kada su pršljenovi „zaključani“ u fiksnom položaju, mišići su i dalje aktivirani, ali se ništa ne pomera. U takvim slučajevima, bolje je odmarati tokom pogoršanja nego pokušavati da „hodate“ uprkos bolu.

Druga inflamatorna stanja takođe mogu izazvati bol u leđima koji se pogoršava odmorom, a poboljšava aktivnošću, dodaje dr Portugal. Na primer, do 30 procenata ljudi sa psorijazom razvija psorijatični artritis, koji može izazvati bol i otok u prstima, zglobovima, kolenima i skočnim zglobovima, a oko 20 procenata njih će takođe imati problema sa kičmom (psorijatični spondilitis), prema Američkom udruženju za spondilitis.

Do 30% ljudi sa psorijazom razvija psorijatični artritis, koji može izazvati bol i otok u prstima, zglobovima, kolenima i skočnim zglobovima Foto: Shutterstock

Takođe, oko jedna od pet osoba sa inflamatornim bolestima creva poput Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa razvija enteropatski artritis, još jedan oblik hroničnog artritisa koji može uticati na kičmu.

Zašto vežbanje može pomoći kod nekih vrsta bolova u leđima?

- Sviđalo se to vama ili ne, celo telo je povezano. To znači da povreda u jednom području, recimo u kolenu, može dovesti do problema u drugom, poput kuka. S druge strane, jačanje jednog dela tela može pomoći drugom, posebno leđima. Kičma bukvalno drži sve zajedno - kaže dr Čeng.

Zato stručnjaci kažu da je vežbanje često najbolji lek za mnoge vrste bolova u leđima. Stručnjaci kažu da je redovno vežbanje jedan od najefikasnijih pristupa lečenju ankilozirajućeg spondilitisa. Čak i za 90% ljudi koji imaju hronični bol u donjem delu leđa bez jasnog uzroka, vežbanje je često tretman prve linije zbog svoje efikasnosti, pristupačnosti i gotovo potpunog odsustva neželjenih efekata.

- Programi vežbanja koji naglašavaju snagu trupa, na primer, mogu smanjiti hronični bol u donjem delu leđa za oko 77 procenata, prema pregledu više od desetak studija iz 2016. godine. Vaše jezgro uključuje mišiće koji okružuju vašu kičmu - od trbušnih mišića do donjeg dela leđa. Što je vaše jezgro jače, to je vaša kičma stabilnija i „manje opterećujete leđa“ - kaže dr Čeng.

Istraživanja takođe pokazuju da umerena aerobna aktivnost, poput hodanja ili vožnje bicikla, povećava protok krvi u leđa, što podstiče popravku tkiva i smanjuje upalu i ukočenost Foto: Shutterstock

Kao bonus, jačanje vašeg jezgra poboljšava ravnotežu i fleksibilnost. Istraživanja takođe pokazuju da umerena aerobna aktivnost, poput hodanja ili vožnje bicikla, povećava protok krvi u leđa, što podstiče popravku tkiva i smanjuje upalu i ukočenost. Neka istraživanja takođe sugerišu da aerobna aktivnost oslobađa endorfine i druge hemikalije povezane sa ublažavanjem bola i povećava samopouzdanje u pokretu, što poboljšava funkciju.

Čak i jednostavno istezanje može napraviti veliku razliku. Razmislite o vašim fleksorima kuka, na primer. Skraćeni mišići zadnje lože mogu vući vaše fleksore kuka, smanjujući njihov obim pokreta i povećavajući stres na donjem delu leđa. Istezanje mišića zadnje lože, kao i drugih mišića u nogama, zadnjici i leđima, može poboljšati fleksibilnost, što zauzvrat povećava pokretljivost zglobova i smanjuje bol i ukočenost.

Naravno, ne postoji univerzalni pristup. Vrsta, trajanje i intenzitet aktivnosti koja će vam pomoći zavisiće od uzroka i težine vašeg bola, kao i od vaših godina i opšteg zdravstvenog stanja. Ako niste sigurni šta i kako da vežbate, najbolje je da potražite stručni savet, jer i premalo i previše aktivnosti – kao i nepravilno vežbanje – mogu povećati rizik od povreda.

Izvor: miss7zdrava.24sata.hr/zdravlje.kurir.rs

Uporan bol u leđima ima 5 najčešćih uzroka: Evo kada je vreme da uradite detaljne preglede