Bolest koronarnih arterija: Simptomi se razvijaju tiho, ali vode pravo ka infarktu
Bolest koronarnih arterija (CAD), poznata i kao koronarna bolest srca ili ishemijska bolest srca, jedna je od najčešćih srčanih bolesti u svetu. Nastaje kada se koronarne arterije, koje snabdevaju srce krvlju i kiseonikom, suze ili zapuše. Time se smanjuje protok krvi, što dovodi do različitih simptoma, ali i infarkta i drugih ozbiljnih komplikacija.
- Do ove bolesti dolazi zbog nakupljanja plaka - mešavine lipida, među kojima je i holesterol, kao i kalcijuma i drugih materija, unutar arterija tokom više godina. Ovaj proces naziva se ateroskleroza i razvija se postepeno, često bez jasnih simptoma u ranoj fazi – kaže kardiolog dr Basavaradž Utagi i ističe da se bolest često otkrije tek kada su krvni sudovi već značajno suženi.
Šta je bolest koronarnih arterija
Bolest koronarnih arterija nastaje kada se plak taloži u unutrašnjem sloju krvnih sudova, zbog čega oni postaju kruti i suženi. Vremenom se smanjuje dotok kiseonika do srca, pa simptomi mogu da se jave tokom fizičkog napora, emocionalnog stresa ili čak u mirovanju. U osnovi bolesti nalaze se sledeći mehanizmi:
- ateroskleroza – postepeno taloženje naslaga u zidu arterija
disfunkcija endotela – smanjena sposobnost krvnih sudova da se šire
hronična upala – ubrzava stvaranje plaka
Statistike govore ova bolest spada među vodeće uzroke obolevanja i smrtnosti širom sveta. Procene pokazuju da od kardiovaskularnih bolesti jedna osoba premine na svakih 30–40 sekundi.
Simptomi bolesti koronarnih arterija
Simptomi se najčešće razvijaju postepeno, a kod nekih ljudi mogu da izostanu sve dok ne dođe do značajnog suženja arterije. Najčešći simptomi su:
- bol ili nelagodnost u grudima (angina)
kratak dah
umor
bol koji se širi u ruku, vrat, vilicu ili leđa
U uznapredovaloj fazi, kada dođe do potpunog zapušenja arterije (infarkt), mogu da se jave:
- jak bol u grudima
znojenje
mučnina, povraćanje
vrtoglavica
gušenje
- Postoje i tzv. „tihi“ simptomi, naročito kod žena, osoba sa dijabetesom i hipertenzijom. Mogu da se jave kao blage tegobe nalik lošem varenju, neobjašnjiv umor, vrtoglavica, poremećaj sna ili bol u ramenima i gornjem delu leđa – navodi dr Utagi.
Kako nastaje bolest i ko je u riziku
Bolest koronarnih arterija nastaje kao posledica kombinacije životnih navika, genetike i postojećih bolesti. U osnovi je ateroskleroza, odnosno nakupljanje plaka u krvnim sudovima koji čine LDL holesterol, trigliceridi, kalcijum i ćelije uključene u upalne procese.
- Vremenom to dovodi do suženja arterija i slabijeg dotoka krvi do srca. Rizik dodatno povećavaju visok krvni pritisak, dijabetes, pušenje, fizička neaktivnost i nepravilna ishrana - naglašava kardiolog.
Verovatnoća razvoja bolesti raste sa godinama, posebno kod muškaraca posle 45. i žena posle 55. godine, ali značajnu ulogu imaju i porodična istorija, gojaznost, hronični stres i hormonske promene nakon menopauze.
Kako se otkriva i drži pod kontrolom
Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma i analiza, najčešće laboratorijskih testova, EKG-a, ultrazvuka srca i testa opterećenja, dok se preciznije procene rade CT angiografijom ili koronarografijom. Lečenje se najčešće zasniva na kombinaciji promena životnih navika i terapije lekovima, uz eventualne intervencije.
- Promene životnih navika mogu značajno da uspore ili čak zaustave napredovanje bolesti. To podrazumeva uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, prestanak pušenja, kontrolu telesne težine i stresa. U terapiji se koriste lekovi za snižavanje holesterola, regulaciju pritiska i sprečavanje zgrušavanja krvi, a u težim slučajevima primenjuju se stent ili bajpas - ističe dr Utagi.
Redovne kontrole važne su za osobe sa faktorima, a pravovremeno prepoznavanje, adekvatna terapija i zdrav način života ključni su za kontrolu bolesti i očuvanje kvaliteta života.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs