Čir na želucu i ishrana: Ne oslanjajte se samo na lekove, nutricionista objašnjava zašto treba biti oprezan sa autofagijom
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborČir na želucu je ranica na sluzokoži želuca koja može nastati kao posledica infekcije bakterijom Helicobacter pylori, dugotrajnog gastritisa ili drugih faktora koji narušavaju zaštitnu barijeru želuca. Osobe koje imaju tegobe često dugo tragaju za pravom dijagnozom, jer simptomi poput bolova u gornjem delu stomaka, gorušice, nadimanja i osećaja težine mogu biti povezani sa različitim stanjima. Stručnjaci kažu da lečenje čira na želucu počinje pre svega dobrim navikama – izdvojite više vremena za sebe, polako žvaćite hranu, uživajte u manjim i češćim obrocima, kontrolišite stres, budite oprezni sa autofagijom.
Pre svega utvrditi uzrok problema
Nutricionista - dijetetičar Marija Prčić objašnjava da pacijenti često dolaze tek nakon što im je dijagnostikovan čir, ali da postoji i veliki broj ljudi koji se godinama bore sa gastrointestinalnim tegobama bez jasnog odgovora na pitanje šta ih izaziva.
- Kod osoba koje imaju probleme sa varenjem važno je prvo utvrditi pravi uzrok tegoba. Dnevnik ishrane i eliminaciona dijeta mogu biti korisni alati za otkrivanje namirnica koje određenoj osobi ne prijaju – objašnjava nutricionista.
Ishrana ključan deo terapije
Kod čira na želucu nije dovoljno osloniti se samo na lekove. Terapija koju propiše lekar jeste važna, ali način ishrane i životne navike imaju značajnu ulogu u oporavku.
- Hrana prolazi kroz želudac. Ako je sluzokoža želuca promenjena i osetljiva, ne možemo očekivati da će samo medikamentozna terapija rešiti problem. Ishrana mora da bude deo celokupnog pristupa – navodi Marija Prčić.
Jedna od osnovnih preporuka jeste da se obroci rasporede tokom dana i da budu manji, ali češći. Preskakanje obroka i višesatno gladovanje mogu dovesti do toga da osoba kasnije pojede preveliku količinu hrane, što može dodatno opteretiti želudac i izazvati tegobe, upozorava nutricionista.
Kako hrana mehanički utiče na želudac?
Kada prođe četiri ili pet sati bez hrane, a zatim se pojede obilan obrok, želudac se prirodno širi kako bi primio unetu količinu hrane. Kod zdravih osoba to najčešće ne predstavlja problem, ali kod ljudi koji imaju oštećenu ili upaljenu sluzokožu, kao kod čira na želucu, ovo istezanje može izazvati dodatnu iritaciju.
- Kada se želudac napuni većom količinom hrane, dolazi do njegovog mehaničkog širenja. Kod pacijenata sa čirom to može da izazove bol, osećaj težine i nelagodnost, posebno nakon obilnih obroka – objašnjava Marija Prčić.
Problem mogu predstavljati posebno masni i preobilni obroci koji sadrže velike količine proteina, masti i ugljenih hidrata. Pacijenti nakon takvih obroka često osećaju bol visoko u stomaku, nelagodnost ili pojačanu gorušicu.
Zbog toga se preporučuje da se ne preskaču obroci. Idealno je imati tri glavna obroka i najmanje jednu užinu. Važno je i da se jede polako i da se hrana dobro sažvaće, jer tako želudac lakše obavlja svoju funkciju.
Koje namirnice izbegavati?
Kod osoba sa čirom na želucu savetuje se izbegavanje alkohola, cigareta, pržene i veoma masne hrane, kao i previše začinjenih jela. Posebno mogu da smetaju velike količine bibera, čilija i ljutih začina, ali i preterano slana ili slatka hrana.
Hranu je najbolje pripremati kuvanjem, blanširanjem ili na pari. Kratko grilovanje može biti prihvatljivo, ali bez velikih količina ulja tokom pripreme. Prednost treba dati hladno ceđenim uljima koja se dodaju nakon termičke obrade.
Od žitarica se preporučuju proizvodi od celovitih žitarica, poput prosa i heljde. Sveže pecivo iz pekara nije najbolji izbor, a želucu često više prija hleb koji je odstojao najmanje jedan dan.
- Kada je reč o povrću, kupusnjače poput kupusa, brokolija, karfiola i prokelja mogu biti dobar izbor zbog korisnih sastojaka koje sadrže. Ipak, ishrana mora biti prilagođena svakom pacijentu pojedinačno, posebno ako postoje i druge bolesti sistema za varenje. Dozvoljene su različite vrste mesa, uz prednost belom mesu, piletini i ćuretini, ali ni crveno meso nije potpuno isključeno. Riba se preporučuje dva do tri puta nedeljno. Voće se takođe bira individualno. Nekim osobama mogu smetati citrusi, ananas i pojedine vrste južnog voća, dok se domaće voće uglavnom bolje podnosi – tvrdi Marija Prčić.
Autofagija i čir na želucu
Jedna od čestih grešaka kod osoba koje imaju probleme sa želucem jeste pokušaj primene popularnih režima ishrane bez prethodne konsultacije sa stručnjakom. Među njima je i autofagija, koja podrazumeva duže periode bez unošenja hrane.
Nutricionista upozorava da ovaj režim kod osoba sa čirom na želucu može biti problematičan, jer se često ne uklapa u preporuku da obroci budu manji i češći.
- Kada osoba ne jede 16 ili 18 sati, a zatim pokuša da u nekoliko obroka unese sve što joj je potrebno, često dolazi do prejedanja. Velike količine hrane u kratkom vremenskom periodu predstavljaju dodatno opterećenje za želudac – kaže Marija Prčić.
Problem nije samo u količini hrane, već i u tome što ljudi nakon dugog gladovanja često biraju brze i neadekvatne obroke. Kod osoba sa osetljivom sluzokožom to može dovesti do pogoršanja simptoma, pojave bola, težine u stomaku i gorušice.
Najvažnija je promena životnih navika
Prema rečima nutricioniste, najveći izazov kod pacijenata često nije samo izbor namirnica, već promena svakodnevnih navika.
- Mnogi pacijenti znaju koje namirnice im ne prijaju, ali nemaju motivaciju da promene način života. Problem su neredovni obroci, stres i oslanjanje samo na lekove – navodi ona.
Najbolji rezultati postižu se kada pacijent sarađuje sa gastroenterologom i nutricionistom.
- Lekovi su važni i treba ih uzimati prema savetima lekara, ali trajno poboljšanje zahteva promenu životnih navika. Timski rad stručnjaka i dobra saradnja sa pacijentom ključni su za uspešnu kontrolu bolesti - naglašava Marija Prčič.