DR IVICA JEREMIĆ

Bolovi ne prestaju, a svi nalazi su uredni: Reumatolog objašnjava kako se otkriva fibromialgija

Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izbor
PeopleImages/Shutterstock Fibromialgija je hronično stanje koje izaziva rasprostranjene bolove, umor i poremećaj sna, a zbog različitih simptoma često se teško prepoznaje
  • Fibromialgija izaziva rasprostranjen bol, umor i loš san, a kod nekih i običan dodir postaje bolan zbog pojačane obrade signala u nervnom sistemu.
  • Dijagnoza se postavlja na osnovu razgovora i pregleda, jer ne postoji specifična analiza krvi, a bolne tačke više nisu obavezan kriterijum.
  • Lečenje je kombinacija prilagođenog kretanja, boljeg sna i lekova poput duloksetina, pregabalina ili amitriptilina, uz po potrebi psihološku podršku.

„Sve me boli“ – upravo ovako mnogi ljudi sa fibromialgijom opisuju svoju svakodnevicu.

Bolovi se javljaju u mišićima, oko zglobova, u vratu, ramenima i leđima, a kod nekih osoba čak i običan dodir izaziva bol. Tegobe mogu trajati mesecima ili godinama, menjati intenzitet i mesto, a često ih prati iscrpljenost koju odmor ne otklanja.

Dr Ivica Jeremić, reumatolog, objašnjava da fibromialgiju, pored rasprostranjenog bola, često prate nekvalitetan san i jutarnji umor, zaboravnost, teškoće sa koncentracijom i takozvana magla u glavi. Među pratećim tegobama mogu biti i sindrom iritabilnog creva, glavobolje, bolne menstruacije, problemi sa viličnim zglobom, učestalo mokrenje i bol u predelu bešike.

Nervni sistem pojačava osećaj bola

Iako se fibromialgijom često bave reumatolozi, ona sama po sebi nije zapaljenska niti autoimunska bolest. U njenoj osnovi nalazi se izmenjena obrada signala za bol: nervni sistem pojačava bolne poruke i nedovoljno ih prigušuje.

Ranije se fibromialgija procenjivala pritiskom na 18 određenih bolnih tačaka, uglavnom u predelu vrata, ramena, grudnog koša, laktova, kukova i kolena Foto: Shutterstock

- Kako objašnjava lekar, to se može uporediti sa alarmom podešenim na preveliku osetljivost. Nadražaj koji kod drugih izaziva blagu neprijatnost kod obolelih može biti izrazito bolan. Kada čak i blag dodir izaziva bol, ta pojava naziva se alodinija.

Istraživanja funkcionalnom magnetnom rezonancom pokazala su razlike u aktivaciji moždanih područja uključenih u obradu bola. Ipak, ovo snimanje nije rutinski dijagnostički test. Dijagnoza se postavlja na osnovu razgovora sa pacijentom i kliničkog pregleda.

Zašto se fibromialgija teško prepoznaje?

Pacijenti često prolaze kroz niz pregleda pre nego što dobiju dijagnozu. Zbog bolova odlaze na snimanja, zbog umora proveravaju krvnu sliku i štitnu žlezdu, a zbog drugih tegoba posećuju različite specijaliste. Problem je što se simptomi neretko posmatraju pojedinačno, pa se izgubi šira slika.

- Ne postoji specifična analiza krvi koja potvrđuje fibromialgiju. Rutinski nalazi uglavnom su uredni, a snimanja ne pokazuju promene koje bi objasnile rasprostranjene bolove. Lekar dijagnozu postavlja na osnovu rasprostranjenosti i trajanja bola, umora, kvaliteta sna i drugih simptoma - ističe dr Jeremić i dodaje:

- Bol koji zahvata više delova tela i traje najmanje tri meseca važan je deo dijagnostičke procene. Dodatne analize rade se prema potrebi kako bi se isključila druga oboljenja.

Bol koji zahvata više delova tela i traje najmanje tri meseca važan je deo dijagnostičke procene Foto: Shutterstock

Bolne tačke više nisu uslov za dijagnozu

Ranije se fibromialgija procenjivala pritiskom na 18 određenih bolnih tačaka, uglavnom u predelu vrata, ramena, grudnog koša, laktova, kukova i kolena, objašnjava dr Jeremić. Danas njihovo brojanje nije obavezan uslov za postavljanje dijagnoze.

Ova promena posebno je značajna za muškarce, kod kojih se bolest zbog ranijih kriterijuma teže prepoznavala. Iako se fibromialgija češće dijagnostikuje kod žena, ona nije isključivo "ženska bolest".

Može se javiti i uz autoimunske bolesti

Fibromialgija se često javlja kod osoba sareumatoidnim artritisom i lupusom, a može pratiti i Sjogrenovu bolest. Kod istog pacijenta zato mogu postojati dva izvora bola – zapaljenska bolest i pojačana osetljivost nervnog sistema.

- Jak bol ne mora automatski da znači pogoršanje autoimunskog oboljenja. Moguća je i obrnuta situacija, odnosno da se bolovi i umor pogrešno protumače kao znaci autoimunske bolesti, iako su posledica fibromialgije. Zbog toga je važno povezati simptome sa kliničkim pregledom i objektivnim nalazima.

Kako objašnjava dr Jeremić, fibromialgija može dodatno pojačati bol kod osoba koje imaju i druga oboljenja zglobova, artrozu kolena ili kuka. 

- Zato je važno prepoznati i lečiti oba stanja, jer se samo tako može postići bolje ublažavanje tegoba.

Fibromialgija može dodatno pojačati bol kod osoba koje imaju i druga oboljenja zglobova, artrozu kolena ili kuka Foto: Shutterstock

Stres može pogoršati tegobe, ali nije jedini uzrok

Tačan uzrok fibromialgije još nije potpuno razjašnjen. Smatra se da nasledna sklonost ima određenu ulogu, dok kod nekih ljudi simptomi počinju nakon fizičke traume, operacije, infekcije ili snažnog psihičkog potresa. Kod drugih se razvijaju postepeno, bez jasnog okidača.

- Stres može doprineti pogoršanju simptoma kroz poremećaj sna, napetost i promene u regulaciji bola. Ipak, to ne znači da je fibromialgija isključivo posledica psihičkog opterećenja. Dugotrajni bol sam po sebi stvara stres, remeti odnose i otežava svakodnevno funkcionisanje.

Kod nekih pacijenata tegobe toliko narušavaju radnu sposobnost da mogu predstavljati osnov za procenu invalidnosti. Sama dijagnoza, međutim, ne donosi automatsko pravo na invalidsku penziju, već se procenjuju stvarna ograničenja u radu i svakodnevnom životu.

Lečenje zahteva kombinaciju različitih pristupa

Fibromialgija se ne leči samo lekovima protiv bolova. U zavisnosti od potreba pacijenta, plan lečenja može uključivati reumatologa, fizijatra, fizioterapeuta, psihologa ili psihijatra.

- Klasični analgetici često ne donose značajno olakšanje, dok protivupalni lekovi, poput ibuprofena i diklofenaka, uglavnom nemaju dovoljan efekat na samu fibromialgiju jer u njenoj osnovi nije zapaljenje. Snažni opioidni lekovi ne preporučuju se kao rutinska terapija.

Stres može dodatno pogoršati simptome fibromialgije, jer utiče na kvalitet sna, povećava napetost i može pojačati osetljivost nervnog sistema na bol Foto: Shutterstock

Lekar može propisati duloksetin, pregabalin ili amitriptilin, lekove koji utiču na prenos i regulaciju signala za bol. Iako se neki od njih koriste i u lečenju depresije ili epilepsije, kod fibromialgije imaju drugačiju terapijsku ulogu.

U SAD je 2025. godine za odrasle sa fibromialgijom odobren poseban oblik ciklobenzaprina koji se rastvara pod jezikom i primenjuje pred spavanje. Ovaj lek predstavlja dodatnu mogućnost za ublažavanje simptoma, ali ne i izlečenje - navodi dr Jeremić.

Kretanje i kvalitetan san važni su za oporavak

Prilagođena fizička aktivnost jedan je od najvažnijih delova lečenja. Početak može podrazumevati svega nekoliko minuta laganog hodanja ili vežbi koje pacijent može da podnese. Aktivnost se zatim postepeno povećava, a nekima više odgovaraju vežbe u vodi, dok drugima prijaju hodanje ili lagane vežbe snage.

Važno je i raspoređivanje svakodnevnih obaveza. Umesto da tokom jednog boljeg dana pokušavaju da nadoknade sve što su odlagali, pacijentima se savetuje da aktivnosti podele na manje celine i prave pauze.

Vežbe snage mogu biti deo terapije fibromialgije, ali je važno da budu prilagođene mogućnostima pacijenta Foto: Shutterstock

- Kvalitet sna takođe ima značajnu ulogu. Redovno vreme ustajanja, mirna i zamračena spavaća soba i izbegavanje kofeina i ekrana pred spavanje mogu doprineti boljem odmoru. Kognitivno-bihejvioralna psihoterapija može pomoći pacijentima da lakše upravljaju stresom i nose se sa hroničnim bolom. Psihološka podrška ne dovodi u pitanje stvarnost simptoma, već predstavlja deo sveobuhvatnog lečenja.

Ne postoji jedna terapija koja odgovara svima, niti se može obećati potpuno povlačenje bola. Uspeh lečenja može značiti bolji san, manje iscrpljenosti, povratak radnim obavezama ili mogućnost da pacijent ponovo uživa u aktivnostima koje su mu ranije bile nedostižne.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Zašto zima ubrzava starenje zglobova? Evo kako da ublažite bol tokom hladnih meseci

Kako objašnjava dr Jeremić, fibromialgija može dodatno pojačati bol kod osoba koje imaju i druga oboljenja zglobova