12 letnjih zdravstvenih rizika na koje morate obratiti pažnju: Od opekotina od sunca i dehidracije do ujeda insekata i alergija
Od ujeda insekata i žuljeva, do sunčanice i bezbednosti u vodi - evo kako da ostanete zdravi ovog leta.
Ništa ne može tako brzo da pokvari letnje uživanje kao neka zdravstvena tegoba. Pre nego što uskočite u kupaći kostim i krenete na kupanje, važno je da znate kako da ostanete bezbedni, zdravi i zaštićeni od sunca, ali i komaraca i različitih biljaka.
Ovo su neke od najčešćih zdravstvenih opasnosti tokom leta i saveti stručnjaka iz oblasti zdravstva o tome kako da ih izbegnete i provedete sezonu sa što manje brige.
Dehidratacija
Do 78 odsto našeg tela čini voda, pa kada ne unosimo dovoljno tečnosti, telo jednostavno ne može da funkcioniše kako treba. Tokom velikih vrućina, dehidratacija može postati ozbiljna pa čak i fatalna.
Leti je važno da stalno vodite računa o hidrataciji, naročito ako radite napolju ili se bavite sportom. Ako krenete s fizičkom aktivnošću, a već ste dehidrirani, telo teže nadoknađuje izgubljenu tečnost.
Pitate se koliko vode treba da pijete? To zavisi od osobe, zdravstvenog stanja i nivoa aktivnosti, ali postoji opšte pravilo - trudite se da unosite oko 2 litra vode dnevno, savetuje registrovana dijetetičarka Bet Červoni. Takođe, neke namirnice mogu doprineti hidrataciji.
Obratite pažnju i na boju mokraće, posebno tokom toplih dana — svetložuta do tamnožuta je normalna, dok tamnija boja može biti znak dehidratacije.
Opekotine od sunca
Opekotina od sunca je opekotina izazvana izlaganjem UV (ultraljubičastim) zracima. Znate već da doprinose prevremenom starenju kože i povećavaju rizik od raka kože. U kraćem roku, ozbiljne opekotine koje prate plikovi i loše opšte stanje mogu izazvati dehidrataciju, trovanje suncem i infekciju.
Preventiva je ključ - koristite svakodnevno hemijske ili mineralne kreme za sunčanje koje sadrže titanijum-dioksid ili cink-oksid. I to čak i kada je oblačno.
I ne zaboravite: čak i ako redovno koristite kremu za sunčanje, postoje delovi tela koje ljudi često preskoče.
- Uobičajena mesta koja se zaboravljaju su uši, kapci, usne, teme glave, gornji deo stopala i deo oko ivica odeće, poput bretela - ističe dr Dženifer Lukas, dermatolog.
Toplotne bolesti
Dehidratacija i opekotine nisu jedini rizici kada provodite vreme na suncu. Ovi faktori mogu doprineti i raznim oblicima toplotnih bolesti:
- Toplotni osip je crven i pecka, nastaje kada se znoj zadrži u znojnim žlezdama.
- Toplotni grčevi su bolni grčevi u mišićima koji nastaju kada telo znojenjem izgubi previše soli i tečnosti.
- Toplotna iscrpljenost nastaje kada telo više ne može da se rashladi putem znojenja. Ako se ne tretira, brzo može preći u toplotni udar.
- Toplotni udar (poznat i kao sunčanica) nastaje kada telesna temperatura dostigne opasne nivoe. Ovo je najteži oblik toplotne bolesti i može biti smrtonosan.
Osim hidratacije i korišćenja zaštite od sunca, važno je da ograničite boravak napolju i da ozbiljno shvatite simptome kod sebe i drugih — ne pokušavajte da ih „izgurate“.
- Ako je toplo, sunčano ili vlažno, pravite česte pauze. Idealno bi bilo da uđete u klimatizovan prostor, ali i hladovina je dovoljna - savetuje urgentni lekar dr Tomas Voters.
Ujedi pčela i insekata
Leti su česti ujedi pčela, komaraca, krpelja i mrava.
Najbolji način da se zaštitite jeste da koristite repelente protiv insekata koji sadrže aktivne supstance.
Dodatni saveti za zaštitu:
- Izbegavajte mirisne proizvode: Parfemi i mirisne kreme privlače komarce, pčele i druge insekte - birajte neutralne dezodoranse.
- Ispraznite vodu koja stoji: Komarci se razmnožavaju u stajaćoj vodi, pa redovno praznite saksije, pojilice i dečje bazene.
- Nosite zaštitnu odeću: Dugi rukavi i pantalone pomažu, posebno u prirodi. Odeću možete premazati i prirodnim repelentom - permetrinom.
- Pokrijte hranu napolju: Ako ste na pikniku, pokrijte hranu i brzo operite posuđe da ne privlačite pčele.
Davljenje
Letnji dani kraj vode su idealni za uživanje, ali predstavljaju ozbiljan rizik, posebno za decu. Zato su mere bezbednosti veoma važne.
- Naučite reanimaciju: U hitnim situacijama ova veština može spasiti život.
- Koristite zaštitne poklopce na odvodima bazena: Kosa ili kupaći kostimi dece mogu se uvući u otvorene odvode.
- Nosite prsluke za spasavanje: I to ne važi samo za decu. Bilo da ste plivač ili neplivač, svi na čamcu ili na vodi treba da nose prsluke“, ističe dr Paula Sabela, pedijatar.
- Upišite decu na časove plivanja: Američka akademija za pedijatriju preporučuje časove za decu stariju od 4 godine, ali ako imate bazen kod kuće ili često idete u vodu, možete početi i ranije.
Takođe, tuširajte se pre i posle kupanja kako biste izbegli infekcije od zagađene vode u bazenima i jezerima.
Neispravna letnja hrana
Pazite i da meso bude pravilno termički obrađeno, a sa ostacima hrane budite posebno oprezni. Hrana koja stoji na temperaturi između preko 25 stepeni ulazi u „zonu opasnosti“, jer se tada brzo razvijaju bakterije koje izazivaju trovanje. Umesto da je čuvate za kasnije, ostatke je u takvim uslovima bolje baciti.
Kamenje u bubregu
Da li ste znali da su bubrežni kamenac češći leti nego zimi? Oko 80 odsto njih sadrži kalcijum, a telo zapravo proizvodi više kalcijuma tokom zime. Kamenac često počinje da se formira u hladnijim mesecima, a svoj vrhunac dostiže leti.
- Kada nastupe topli dani, povišena temperatura i dehidratacija dodatno pospešuju uvećanje već postojećih kamenčica i oni tada iznenada mogu da se pokrenu - objašnjava dr Šri Sivalingam, urolog
Da biste smanjili rizik od nastanka bubrežnih kamenaca, dr Sivalingam savetuje sledeće:
Dobro se hidrirajte:
- smanjite unos soli
- povećajte unos voća i povrća
- razgovarajte sa lekarom o dodatnim dijetetskim merama
Povrede i problemi u bašti
Rad u bašti može biti izuzetno koristan za fizičko i mentalno zdravlje, ali često vodi i do bola u leđima, ukočenih kolena i drugih neprijatnosti.
Da biste izbegli povrede i bol narednog dana, vodite računa o položaju tela dok radite: savijajte se iz kolena, a ne iz kukova, i često menjajte položaj kako biste rasteretili zglobove. Pomozite telu korišćenjem ergonomskih alata, kao što su jastučići za klečanje i kolica za baštu.
Problemi sa obućom i bolovi u stopalima
Osim ako stalno nosite patike, letnja obuća obično pruža znatno manje podrške od zimske. Japanke, sandale s platformom i druge letnje cipele često uzrokuju bol i povrede stopala.
- Često viđamo pacijente koji su se spotakli i pali jer nisu nosili odgovarajuću obuću. Lako može doći do uganuća zgloba, povreda prstiju i drugih problema - kaže dr Džoj Rouland, podolog.
Tu su, naravno, i žuljevi, koji gotovo redovno prate prelazak na letnju obuću. Jedan od razloga je - znojenje.
- Ako vam se stopala mnogo znoje, veća je verovatnoća da ćete dobiti žuljeve - objašnjava dr Džordžan Botek podolog. Preporuka je da pokušajte da održite stopala suvim, na primer nošenjem čarapa koje upijaju vlagu i nanošenjem sredstva za sušenje (poput aluminijum-hlorida) pre fizičke aktivnosti.
Povrede prilikom vožnje bicikla
Biciklističke kacige smanjuju rizik od ozbiljne povrede mozga za čak 53 odsto u slučaju nesreće. Ipak, čak četiri do pet osoba ne nose kacigu dok voze bicikl.
Naučite kako pravilno da podesite biciklističku kacigu, a ako niste sigurni da to radite kako treba, obratite se lokalnoj prodavnici bicikala za pomoć. Nošenje kacige ne samo da štiti vas, već i daje primer deci o važnosti bezbednosti tokom vožnje bicikla.
- Ne možete reći svom sedmogodišnjaku koliko je važno da nosi kacigu, a da se vi sami popnete na bicikl bez nje - kaže dr Voters.
Sezonska depresija
Da, moguće je imati sezonski afektivni poremećaj i tokom leta. Iako se češće povezuje s dolaskom jeseni i kraćim, mračnijim danima, kod nekih ljudi upravo dolazak leta izaziva depresivne epizode.
- Letnja depresija je ređa od zimske, ali može biti praćena razdražljivošću, frustracijom, nesanicom, manjkom energije i motivacije - navodi dr Adam Borland, klinički psiholog.
Uzroci mogu uključivati:
- umor i nelagodnost zbog vrućine
- simptome sezonskih alergija
- promene u svakodnevnoj rutini (npr. deca nisu u školi)
- socijalnu anksioznost i pritisak da se „uživa i bude srećan“
Dr Borland predlaže da se letnja depresija tretira uspostavljanjem rutine, vođenjem dnevnika raspoloženja i izbegavanjem toplote kad god je moguće.
Sezonske alergije
Iako ne postoji način da potpuno sprečite sezonske alergije, uz dobru strategiju možete ih lakše prebroditi. Jedan od najvažnijih saveta? Počnite da uzimate lekove pre nego što sezona krene punom snagom.
- Počnite s terapijom pre nego što alergije krenu. Na taj način će odbrambeni mehanizmi organizma biti spremni kada dođe do prvog talasa polena, pre nego što se simptomi pogoršaju i postanu teži za kontrolu - savetuje dr Sandra Hong.
Izvor: health.clevelandclinic.org/Zdravlje.Kurir.rs