Prof. dr Staniša Stojiljković

Gasovi nisu samo neprijatnost: Šta vam telo poručuje kroz trio – histamin, vagus nerv i nadimanje?

Shutterstock, Privatna arhiva Ako primećujete da vam se nadimanje, ubrzan rad srca ili anksioznost javljaju neposredno nakon određenih namirnica – ili u periodima pojačanog stresa – možda vaše telo pokušava da vam ukaže na disbalans u komunikaciji između mozga i creva
Kako su gasovi, histamin i vagus nerv povezani? Otkrijte zašto nadimanje, lupanje srca i stres mogu imati isti uzrok – i šta možete učiniti.

Gasovi i nadimanje često se svode na „težak obrok“ ili loše varenje. Međutim, prema objašnjenju prof. dr Staniše Stojiljkovića, dugogodišnjeg profesora Tehnološkog fakulteta u Leskovcu i šefa Katedre za ekološko inženjerstvo, ova pojava može biti signal mnogo složenijeg poremećaja – nesinhronizovanosti digestivnog, nervnog i imunog sistema.

U središtu ove priče nalazi se fascinantan „trio“: gasovi i nadimanje, histamin i vagus nerv. Iako na prvi pogled deluju nepovezano, u organizmu su u stalnom dijalogu.

Vagus nerv – glavni komunikator između mozga i creva

Vagus nerv, poznat i kao „lutajući živac“, predstavlja glavnu komunikacionu liniju između mozga i sistema za varenje. On reguliše peristaltiku (pokrete creva), lučenje želudačne kiseline i enzima, ali i reakciju organizma na stres.

Problem nastaje kada je vagus „usporen“, najčešće usled hroničnog stresa, napetosti ili traume. Tada se hrana duže zadržava u crevima nego što bi trebalo.

Posledica? Fermentacija. A fermentacija vodi ka – gasovima i nadimanju.

Vagus nerv, poznat i kao „lutajući živac“, predstavlja glavnu komunikacionu liniju između mozga i sistema za varenje Foto: Shutterstock

Histamin – alarmni sistem koji može da izmakne kontroli

Intolerancija na histamin se sve češće pominje kao uzrok neobjašnjivih tegoba nakon jela.

Histamin nije samo supstanca odgovorna za alergijske reakcije – on je i neurotransmiter i prirodno je prisutan u određenim namirnicama.

Kada postoji disbalans crevne flore, poput stanja poznatog kao Small intestinal bacterial overgrowth (SIBO), bakterije mogu:

  • proizvoditi dodatni histamin
  • blokirati enzim DAO koji razgrađuje histamin
Kada postoji disbalans crevne flore može doći do pojve moždane magle, upanja srca, crvenila lica Foto: Shutterstock

Rezultat nisu samo gasovi. Mogu se javiti:

Dakle, stomak i mozak ponovo su u direktnoj vezi.

Netolerancija ili intolerncija na histamin je stanje u kojem se histamin nakuplja u telu. Histamin je hemikalija koju telo prirodno proizvodi i koja je prisutna u nekim namirnicama. Ukoliko telo ne može da ga razgradi kao što bi trebalo, histamin može se nagomilava i izazove uznemireni stomak, glavobolju ili simptome alergije.

Kada postoji disbalans crevne flore može se javiti osećaj anksioznosti posle obroka Foto: Shutterstock

Začarani krug: kada stomak pritisne živac

Kada je abdomen nadut, dolazi do fizičkog pritiska na vagus nerv koji prolazi kroz trbušnu duplju. Mozak to može protumačiti kao signal opasnosti.

Organizam tada ulazi u stresni režim rada:

  • varenje se dodatno usporava
  • povećava se osetljivost na histamin
  • nadimanje postaje još izraženije

I tako nastaje začarani krug u kome stres pogoršava varenje, a loše varenje podiže stres.

Prvi koraci koji mogu pomoći

Prema preporukama, cilj je umiriti nervni sistem, rasteretiti digestivni trakt i smanjiti unos histamina.

Stimulacija vagusa

Izbegavanje starog sira je jedan od načina da sprečite nadimanje i gasove Foto: Profimedia

Olakšanje gasova

Zanimljivo je da se upravo namirnice koje smatramo „najzdravijima“, poput kiselog kupusa, kod osoba sa povišenim histaminom mogu pretvoriti u snažan okidač za nadimanje.

Upravo namirnice koje smatramo „najzdravijima“, poput kiselog kupusa, kod osoba sa povišenim histaminom mogu pretvoriti u snažan okidač za nadimanje Foto: Shutterstock

Poruka koju ne smete ignorisati

Ako primećujete da vam se nadimanje, ubrzan rad srca ili anksioznost javljaju neposredno nakon određenih namirnica – ili u periodima pojačanog stresa – možda vaše telo pokušava da vam ukaže na disbalans u komunikaciji između mozga i creva.

Gasovi tada nisu samo estetski ili socijalni problem. Oni mogu biti signal da je vreme da usporite, obratite pažnju na stres i poslušate ono što vam digestivni sistem poručuje.

Jer, kako ističe prof. Stojiljković – u telu ništa nije izolovano. Sve je u dijalogu.

Koliko gasova dnevno je normalno? Prof. dr Staniša Stojiljković upozorava: Sve preko 14 može biti znak za uzbunu