Da li holesterol šteti mozgu ili mu pomaže? Stručnjak objašnjava kada ga ima previše, a kada premalo
Kada se pomene holesterol, većina odmah pomisli na srčane bolesti, zapušene arterije i stroge dijete. Međutim, postoji i druga, manje poznata strana ove često kritikovane masne supstance — njena uloga u zdravlju mozga.
Stručnjaci ističu da je razumevanje te ravnoteže važno za zaštitu i srca i mozga.
Skrivena zavisnost mozga od holesterola
Holesterol je voštana, masna supstanca neophodna za stabilnost ćelijskih membrana, stvaranje hormona i proizvodnju vitamina D.
Oko 25 odsto ukupnog holesterola u telu nalazi se u mozgu, iako on čini svega oko dva odsto telesne mase.
Neuroni, odnosno nervne ćelije, koriste velike količine holesterola da bi formirali i održavali sinapse - mesta preko kojih se prenose nervni impulsi.
- Holesterol deluje kao izolacija nervnih vlakana. On je ključan u stvaranju mijelinskih omotača koji obavijaju neurone i omogućavaju efikasnu komunikaciju između moždanih ćelija. Kada nema dovoljno holesterola, funkcije kao što su učenje i pamćenje mogu biti narušene - objašnjava dr Vikram Vora.
Kada je holesterola premalo?
Iako se često naglašava potreba da se holesterol snižava, istraživanja pokazuju da i prenizak nivo može štetiti mozgu. Studije ukazuju na vezu između niskog ukupnog holesterola i poremećaja raspoloženja poput depresije i anksioznosti. Pretpostavlja se da holesterol učestvuje u regulaciji serotoninskih receptora - neurotransmitera koji upravljaju raspoloženjem.
- Osobe koje previše ograniče unos holesterola ili drže veoma restriktivne dijete s niskim udelom masti mogu iskusiti zamućenost misli ili emocionalnu nestabilnost. Mozgu su potrebne zdrave masti da bi optimalno funkcionisao, zato je ključ u ravnoteži - dodaje dr Vora.
Kada je holesterola previše?
Ni suprotna krajnost nije bezopasna. Prekomerne količine LDL holesterola („lošeg“ holesterola) mogu dovesti do stvaranja naslaga u arterijama koje snabdevaju mozak krvlju, čime se povećava rizik od moždanog udara, demencije i Alchajmerove bolesti.
Dr Vora napominje da visoki nivoi holesterola u mozgu izazivaju mikrovaskularna oštećenja, smanjuju dotok kiseonika i ubrzavaju neurodegenerativne procese.
Neka istraživanja su pokazala i da visok holesterol u srednjem dobu može povećati rizik od kognitivnog propadanja u kasnijim godinama. Dakle, iako holesterol ima važnu ulogu u sastavu mozga, njegova prevelika količina u krvi može oštetiti moždane funkcije.
Dobar holesterol
Naravno, nije sav holesterol loš. HDL, poznat kao „dobar“ holesterol, pomaže da se višak holesterola ukloni iz arterija i prenese u jetru, gde se prerađuje. Viši nivoi HDL-a povezani su s manjim rizikom od kognitivnog oštećenja.
- HDL holesterol deluje kao molekul koji održava čistoću u organizmu. On ne samo da čuva srce, već i održava ravnotežu lipida u moždanim ćelijama, čime doprinosi boljoj mentalnoj funkciji - ističe dr Vora.
Kako održati nivo holesterola koji pogoduje mozgu?
Održavanje optimalnog nivoa holesterola ne svodi se samo na izbegavanje masne hrane. Dr Vora savetuje sledeće korake:
- Jedite zdrave masti: uključite omega-3 masne kiseline iz ribe, oraha i lanenog semena.
- Izbegavajte trans masti i industrijski prerađenu hranu: one podižu LDL, a snižavaju HDL.
- Vežbajte redovno: fizička aktivnost povećava HDL i poboljšava cirkulaciju.
- Redovno proveravajte nivo holesterola: naročito ako imate dijabetes, gojaznost ili druge faktore rizika.
- Jedite uravnoteženo: voće, povrće i integralne žitarice sadrže antioksidanse koji sprečavaju oksidaciju holesterola — proces koji može oštetiti mozak.
Holesterol nije neprijatelj — on je ključni gradivni element zdravlja mozga. Cilj nije da ga se potpuno rešite, već da ga održavate na nivou koji podržava zdravo funkcionisanje i srca i mozga.
Izvor: onlymyhealth.com/zdravlje.kurir.rs
Zašto vam je holesterol i dalje visok iako pazite na sve? Iznenadićete se gde se sve kriju skriveni rizici