Često osećate vrtoglavicu kada ustanete? Ovih 13 simptoma su znak da hitno morate kod lekara
Osećaj vrtoglavice ili nesvestice nakon ustajanja iz sedećeg ili ležećeg položaja medicinski je poznat kao ortostatska hipotenzija. Ovo stanje, koje pogađa do 20 procenata ljudi starijih od 65 godina, ali se može javiti u bilo kom uzrastu, uzrokovano je iznenadnim i privremenim padom krvnog pritiska.
Iako epizode mogu biti blage i kratkotrajne, česta pojava ovog simptoma nikada ne sme biti ignorisana jer može ukazivati na dublji problem i povećati rizik od opasnih padova i povreda.
Pad krvnog pritiska
Kada promenimo položaj iz ležećeg u stojeći, gravitacija povlači približno 300 do 800 mililitara krvi u donji deo tela, što uzrokuje trenutni pad krvnog pritiska jer se manje krvi vraća u srce.
U zdravom telu, posebne ćelije osetljive na pritisak, zvane baroreceptori, koje se nalaze blizu srca i karotidnih arterija, odmah šalju signal mozgu. Kao odgovor, autonomni nervni sistem naređuje srcu da kuca brže i jače, a krvnim sudovima da se suze, stabilizujući pritisak u roku od nekoliko sekundi.
Kod ortostatske hipotenzije, ovaj kompenzacioni mehanizam je oštećen, prespor ili nedovoljno efikasan, ostavljajući mozak privremeno lišenim kiseonika, što dovodi do vrtoglavice, zamućenog vida, slabosti, a u teškim slučajevima i kratkotrajnog gubitka svesti (sinkopa).
Najčešći i lako lečiv uzrok povremene vrtoglavice pri ustajanju je dehidracija. Ne pijemo tečnost tokom noći, pa je volumen krvi često smanjen ujutru, što može dovesti do izraženijih simptoma. Visoka temperatura, povraćanje, dijareja ili intenzivno vežbanje imaju sličan efekat.
Ponekad se problem javlja i nakon obilnog obroka, kada telo preusmerava veliku količinu krvi u digestivni sistem. Pored toga, dugotrajno ležanje zbog bolesti ili povrede može oslabiti telo i doprineti pojavi ortostatske hipotenzije. Međutim, ako se epizode ponavljaju bez očiglednog razloga, treba istražiti druge moguće uzroke.
Hronična ortostatska hipotenzija je često simptom, a ne sama bolest. Može biti povezana sa različitim stanjima, od srčanih problema kao što su aritmija, srčana insuficijencija ili bolest srčanih zalistaka, do endokrinih poremećaja kao što su bolest štitne žlezde, Adisonova bolest ili dijabetes, koji mogu oštetiti živce odgovorne za regulaciju krvnog pritiska.
Neurološki poremećaji kao što su Parkinsonova bolest, demencija sa Levijevim telima ili multiple sistemske atrofije takođe su česti krivci. Pored toga, mnogi lekovi mogu imati ortostatsku hipotenziju kao neželjeni efekat, uključujući one koji se koriste za lečenje visokog krvnog pritiska (diuretici, beta-blokatori), antidepresivi, antipsihotici i lekovi za erektilnu disfunkciju.
Kada vrtoglavica postaje znak upozorenja?
Iako je blaga vrtoglavica koja traje nekoliko sekundi obično bezopasna, postoje jasni znaci da vaša vrtoglavica zahteva hitnu medicinsku procenu.
Ako osetite vrtoglavicu prilikom ustajanja i bilo koji od sledećih simptoma, ne odlažite posetu lekaru ili hitnoj pomoći:
- jaka ili iznenadna glavobolja
- mučnina ili ponovljeno povraćanje
- problemi sa vidom kao što su dvostruki vid ili zamućenje koje ne nestaje
- iznenadni gubitak sluha ili zujanje u ušima
Budite posebno oprezni ako osetite slabost, peckanje ili utrnulost u rukama ili nogama, imate poteškoća sa govorom, teturate se, spotičete se ili ne možete da održite ravnotežu.
Gubitak svesti, čak i na samo nekoliko sekundi, bol u grudima, palpitacije, kratak dah, ukočen vrat, visoka telesna temperatura ili vrtoglavica nakon povrede glave su apsolutni razlozi za hitnu medicinsku intervenciju.
Ne ignorišite upozorenja svog tela
Ignorisanje česte i teške ortostatske hipotenzije može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Padovi kao posledica nesvestice su najčešća i najopasnija komplikacija, posebno kod starijih osoba, i mogu rezultirati ozbiljnim prelomima i drugim povredama. Pored toga, stalne fluktuacije krvnog pritiska i smanjen protok krvi u mozak su faktori rizika za moždani udar.
Dugoročno gledano, ovo stanje može biti povezano i sa povećanim rizikom od razvoja drugih kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčanu insuficijenciju i atrijalnu fibrilaciju. Stoga je ključno na vreme prepoznati problem, potražiti uzrok i započeti odgovarajuće lečenje ili promene načina života, kao što je sporije ustajanje, pijenje dovoljno tečnosti i izbegavanje poznatih okidača.
Izvor: ordinacija.hr/zdravlje.kurir.rs
Sedam najčešćih uzroka vrtoglavice: Evo kada bi trebalo da se javite lekaru