prevencija

Kako da sprečite masni pankreas? Prof. dr Vešović otkriva 5 koraka koji smanjuju rizik

Shutterstock, Privatna arhiva Učestalost masnog pankreasa u populaciji je u opsegu od 16 do čak 35%
Masni pankreas često se otkriva slučajno, ali promene u načinu života mogu da spreče njegovo nastajanje i smanje rizik.

Iako se masni pankreas često otkriva slučajno i dugo ne daje jasne simptome, ono što ga čini posebno važnim jeste činjenica da ne nastaje naglo, već kao posledica dugotrajnog disbalansa u organizmu. Kako za naš portal objašnjava specijalista medicine rada i farmacije i lekar integrativne medicine prof. dr Dušan Vešović, upravo zbog toga prevencija ima ključnu ulogu i zasniva se na svakodnevnim navikama koje se često potcenjuju.

- Živimo u vremenu kada su nam brojne namirnice dostupne u svakom trenutku, često jedemo i kada nismo gladni, a veliki deo dana provodimo sedeći. Fizička aktivnost se uglavnom svodi na povremene, planirane treninge, dok svakodnevno kretanje izostaje. Sve to zahteva određeni nivo discipline kako bismo održali ravnotežu u organizmu i sprečili nastanak masnog pankreasa - kaže dr Vešović.

Povećan obim struka i visceralna gojaznost su prvi na listi faktora rizika Foto: Shutterstock

On ističe da su osnovne mere prevencije jednostavne, ali da zahtevaju kontinuitet. To u praksi znači održavanje telesne težine i obima struka u zdravim granicama, uz poseban fokus na smanjenje visceralne masti (prvi korak), kao i ishranu bogatu proteinima i vlaknima, koja doprinosi sitosti i smanjuje potrebu za stalnim grickanjem (drugi).

Ko je u većem riziku od masnog pankreasa?

Rizik je veći kod osoba koje imaju jedan ili više sledećih faktora:

* povećan obim struka i visceralna gojaznost
* insulinska rezistencija, predijabetes ili dijabetes tip 2
* povišene masnoće u krvi, naročito trigliceridi
* visok krvni pritisak
* sedentarni način života, loša ishrana, hronični stres i manjak sna

- Podjednako je važno svakodnevno kretanje, uz preporuku da se u kontinuitetu pređe oko šest kilometara, ali i uvođenje treninga snage dva do tri puta nedeljno (treći). Uz to, značajnu ulogu ima kvalitetan san u trajanju od sedam do osam sati, po mogućstvu uz odlazak na spavanje pre ponoći (četvrti), kao i redovno praćenje nivoa šećera u krvi, masnoća i krvnog pritiska (peti) - navodi naš sagovornik.

U kontinuitetu pređite oko šest kilometara i uvrstite vežbe snage tri puta nedeljno Foto: Shutterstock

Kako da znate da imate masni pankreas

Masni pankreas se najčešće otkriva "usput", na ultrazvuku, dok naprednije metode poput magnetne rezonance daju precizniju procenu količine masti u tkivu. Kako naglašava prof. dr Vešović, ne smatra se bolešću, već stanjem koje ukazuje da bi trebalo proveriti metabolizam i proceniti kardiovaskularni rizik.

- Na dodatnu dijagnostiku upućuju uporni bolovi u gornjem delu stomaka, tzv. pojasni bol, neobjašnjiv gubitak telesne mase, masne stolice ili dijareja, učestala mučnina, kao i novootkriven dijabetes ili naglo pogoršanje šećera. U tim situacijama razumno je uraditi ciljanu procenu kod gastroenterologa ili endokrinologa - poručuje profesor.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Rani znaci raka pankreasa: Prikazi slučaja 4 pacijenta otkrivaju kako bolest može da se sakrije iza drugih stanja