Kako da unosite masti bez nezdravog gojenja: Nutricionista otkriva koje namirnice prave razliku
Iz ugla svakodnevne ishrane važno je razbiti čestu zabludu – masti nisu nešto što bi trebalo izbegavati, već razumeti i pravilno birati. Kako otkriva magistar nutricionizma Katarina Ćulum, ključ je u njihovom kvalitetu i načinu unosa.
- Na prvo mesto uvek stavljam celovitost. Kada god imate priliku, masti je najbolje unositi kroz celovite namirnice poput oraha, badema, lešnika, semenki lana i čije, kao i kroz sveži avokado i masline.
U tim oblicima mast dolazi zajedno sa vlaknima, vitaminima i drugim zaštitnim nutrijentima, objašnjava Ćulum i ističe da je za organizam to najprirodniji i najkorisniji način unosa.
Zdravi izbori masti i njihova uloga
Na drugom mestu dolaze kvalitetna, minimalno prerađena ulja i masti. Ćulum tu prvenstveno ističe maslinovo ulje, ekstra devičansko i hladno ceđeno, bogato mononezasićenim masnim kiselinama, koje predstavlja jedan od temelja mediteranskog načina ishrane. Upravo zahvaljujući ovakvim mastima, ovaj model ishrane važi za jedan od najzdravijih na svetu.
- Kokosovo ulje, na primer, poznato je po svojoj stabilnosti i bolje je za pripremu hrane na visokim temperaturama od maslinovog ulja, ali se itekako može koristiti i u svom izvornom obliku, bez obrade, jednako kao i maslinovo ulje, što daje veliki doprinos zdravlju.
Važno je naglasiti navodi Ćulum, da i biljne i životinjske masti imaju svoje mesto u ishrani. Ne treba zanemariti ni tradicionalne izvore poput svinjske masti. Kada dolazi iz proverenog i kvalitetnog uzgoja, ona može imati svoje benefite i mesto u uravnoteženoj ishrani.
- Suština je u balansu i vraćanju prirodnim, manje prerađenim izborima. Što je mast bliža svom izvornom obliku, bilo da govorimo o šaci oraha ili kvalitetnom, minimalno obrađenom ulju, to je njen nutritivni potencijal veći. Upravo taj princip jednostavnosti i celovitosti treba da bude vodilja u svakodnevnoj ishrani.
Balansiran pristup povećanju telesne težine
Nadovezujući se na priču o kvalitetu masti i celovitosti ishrane, nutricionista ističe da isti princip ostaje ključan i kada je reč o povećanju telesne težine.
- Cilj nije samo pojesti više, već stvoriti kvalitetan kalorijski suficit, ali da naglasim, iz nutritivno bogatih namirnica, a ne brojati kalorije po svaku cenu, već gledati njihovu vrednost i ono što one zaista donose organizmu.
Celovita hrana kao temelj ishrane
Kada su u pitanju proteini, Ćulum otkriva da za osobe koje unose namirnice životinjskog porekla, kvalitetni izvori su jaja, riba, meso i mlečni proizvodi, naročito domaćeg uzgoja. Oni sadrže kompletan aminokiselinski profil i telo ih vrlo efikasno koristi za izgradnju mišićne mase.
- S druge strane, za one koji se oslanjaju na biljnu ishranu, odlični izvori proteina su sočivo, pasulj, leblebije i druge mahunarke. Ipak, važno je razumeti da su ti proteini po svojoj strukturi nepotpuni, zbog čega ih je potrebno kombinovati sa složenim ugljenim hidratima, poput integralnih žitarica, kako bi se dobio kompletan aminokiselinski sastav koji organizam može optimalno da iskoristi.
Balansa između proteina, masti i ugljenih hidrata
Složeni ugljeni hidrati u ovom kontekstu imaju jednako važnu ulogu, napominje Ćulum. A zatim dodaje: - Oni obezbeđuju stabilnu energiju i podržavaju procese izgradnje u organizmu. Upravo kroz unos proteina, kvalitetnih masti i složenih ugljenih hidrata stvaramo osnovu za zdravo povećanje telesne mase.
Na kraju, razlika je u pristupu. Suština nije u količini hrane, već u njenom kvalitetu.
- Birajući celovite, nutritivno bogate i, kad god je to moguće, domaće namirnice, ne težite brzom rezultatu, već stvarate osnovu iz koje povećanje telesne težine dolazi prirodno - zaključuje Katarina Ćulum.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Uparivanje namirnica poboljšava njihove zdravstvene koristi, od vitamina C do zdravih masti – šta sa čime jesti?