Zašto su jaje i krompir često bolji izbor od multivitamina: Uštedite novac i nahranite mozak i srce
Dodajte Kurir Zdravlje u vaš Google izborMultivitamini su jedni od najčešće korišćenih dodataka ishrani. Veruje se da jačaju imunitet i tako štite od infekcija, smanjuju osećaj umora i obezbeđuju telu energiju. Stručnjaci ipak naglašavaju da suplementi nikada nisu zamena za pravilnu ishranu. Određene, svima pristupačne namirnice mogu da nam obezbede širok spektar vitamina i minerala. Često mogu da uštede novac i dugoročno doprinesu stabilnijem zdravlju. Jogurt, sočivo i jaja neke su od namirnica koje mogu da obezbede telu važne vitamine i minerale.
Zašto su važne celovite namirnice
Celovite namirnice obezbeđuju vlakna, proteine, masti i antioksidanse koji mogu da pomognu apsorpciji hranljivih materija, kojih nema u suplementima.
Brojne celovite namirnice sadrže kombinaciju proteina, zdravih masti, vlakana i drugih korisnih jedinjenja. Upotreba jednostavnih namirnica može da nam obezbedi ukusan i zdrav obrok, poboljša strukturu jela i omogući dugotrajan osećaj sitosti.
Jaja
Jedno veće jaje sadrži značajne količine hranljivih materija, pre svega holina – 169 miligrama (31 odsto preporučene dnevne vrednosti).
Jaja sadrže vitamine A, D i B12, selen i jod. Takođe obezbeđuju visokokvalitetne, kompletne proteine koji doprinose održavanju mišića i pomažu da se duže osećate siti.
Iako jaja sadrže manje količine pojedinih hranljivih materija u poređenju sa mnogim multivitaminima, imaju nekoliko važnih prednosti. Holin je neophodan telu za normalan rad mozga, pamćenje, metabolizam masti i zdravlje jetre. Ova esencijalna hranljiva materija podržava funkciju mozga, zdravlje jetre i komunikaciju između ćelija. Nalazi se u jajima, dok ga u mnogim multivitaminskim preparatima često nema.
Pored toga, masti koje se prirodno nalaze u žumancetu pomažu bolju apsorpciju vitamina A i D.
Losos
Iako je za naše uslove nešto skuplja namirnica, losos sadrži značajne količine hranljivih materija. U 85 grama uzgojenog atlantskog lososa nalazi se 47 odsto preporučene dnevne vrednosti vitamina D.
Losos je bogat omega-3 masnim kiselinama, vitaminom B12, selenom i kalijumom. Takođe je jedan od najboljih izvora EPA i DHA omega-3 masnih kiselina iz hrane, važnih za zdravlje srca, mozga i metabolizma.
Mnogi od ovih hranljivih materija mogu se naći i u multivitaminima. Ipak, losos je posebno dobar način da povećate unos vitamina D. Jedna porcija može da obezbedi više od polovine preporučene dnevne vrednosti za odrasle.
Osim toga, vitamin D spada u vitamine rastvorljive u mastima, što znači da bi trebalo da se unosi zajedno sa mastima iz hrane kako bi se optimalno apsorbovao. Omega-3 masne kiseline iz lososa ne samo što same po sebi imaju brojne zdravstvene koristi već mogu da pomognu organizmu da efikasnije apsorbuje i koristi vitamin D.
Sardine
Jedna konzerva oceđenih sardina sadrži značajne količine kalcijuma - 27 odsto preporučene dnevne vrednosti i selena, odnosno 88 odsto preporučene dnevne vrednosti.
Sardine su veoma hranljiva namirnica i predstavljaju izvor kalcijuma koji nije poreklom iz mlečnih proizvoda. Takođe sadrže vitamin D, vitamin B12 i fosfor. Ove masne ribe predstavljaju i odličan način da povećate unos proteina i omega-3 masnih kiselina.
Kada jedete sardine zajedno sa kostima, unosite jedinstvenu kombinaciju kalcijuma, vitamina D, magnezijuma i fosfora koja se ne nalazi u većini standardnih multivitamina. Ove hranljive materije zajedno doprinose zdravlju kostiju.
Slatki krompir
Jedan veliki slatki krompir, pečen sa korom, sadrži dosta beta-karotena, kalijuma, vlakana i vitamina C.
Organizam pretvara beta-karoten u vitamin A u skladu sa potrebama, pa ovo biljno jedinjenje može posredno da bude korisno za oči, kožu i imunski sistem. Istraživanja takođe ukazuju na to da beta-karoten deluje kao antioksidans i pomaže u zaštiti ćelija od oštećenja.
Dok multivitamini obično sadrže malo ili nimalo kalijuma, slatki krompir je odličan izvor ovog minerala, koji ima važnu ulogu u regulisanju krvnog pritiska. Osim toga, vlakna iz slatkog krompira mogu da doprinesu zdravlju sistema za varenje i regulisanju nivoa šećera u krvi.
Sočivo
Konzumiranje sočiva može telu da obezbedi značajne količine gvožđa. Jedna šolja obezbeđuje 83 odsto preporučene dnevne količine za odrasle muškarce i žene starije od 50 godina, odnosno 37 odsto za žene mlađe od 50 godina.
Važno je, međutim, znati da organizam ne apsorbuje gvožđe iz sočiva naročito dobro. Zbog toga je najbolje kombinovati sočivo sa namirnicama bogatim vitaminom C, poput paradajza ili citrusa.
Sočivo je odličan izvor proteina i vlakana, hranljivih materija koje ne možete dobiti iz multivitamina. Proteini i vlakna iz sočiva zajedno mogu da doprinesu dužem osećaju sitosti i pomognu u održavanju zdravog nivoa šećera u krvi.
Jogurt
Jogurt je odličan izvor kalcijuma, kalijuma i vitamina B12, kao i vitamina D kada je njime obogaćen. Vitamin B12 nalazi se u većini multivitamina, ali porcija jogurta predstavlja još jedan dobar način da se približite preporučenom dnevnom unosu. To je posebno važno za osobe koje unose malo mesa, ribe ili jaja.
Vitamin B12 neophodan je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, pravilno funkcionisanje nervnog sistema i sintezu DNK. Dovoljan unos ovog vitamina postaje još važniji sa godinama, jer njegova apsorpcija prirodno opada.
Još jedna prednost jogurta jeste to što sadrži probiotike, odnosno korisne mikroorganizme koji podstiču rast dobrih bakterija u crevima. Oni mogu da doprinesu zdravlju sistema za varenje i pravilnom funkcionisanju imunskog sistema.
Blitva
Blitva je lisnato zeleno povrće koje je bogato magnezijumom i vitaminima A i K, a sadrži i manje količine vitamina C, kalijuma i gvožđa. Magnezijum učestvuje u stotinama biohemijskih procesa u organizmu, uključujući rad mišića i nerava, kao i regulisanje nivoa šećera u krvi. Vitamin K doprinosi zdravlju kostiju i normalnom zgrušavanju krvi.
Kao i drugo šareno povrće, blitva ove hranljive materije obezbeđuje zajedno sa vlaknima i biljnim jedinjenjima koja imaju antioksidativno i protivupalno dejstvo. To je još jedna od prednosti celovitih namirnica u odnosu na multivitaminske suplemente.
Kada su nam potrebni multivitamini?
Oko trećine odraslih osoba uzima multivitamine, ali da li su vam oni zaista potrebni zavisi od vaše ishrane, životnog doba i opšteg zdravstvenog stanja. Pre primene suplementa uvek se posavetujte sa lekarom ili drugim zdravstvenim radnikom.
Multivitamini mogu pomoći telu da nadoknadi nedostatak hranljivih materija tokom trudnoće, a važni su i kod osoba koje se pridržavaju restriktivnih dijeta ili imaju potvrđen nedostatak određenog vitamina ili minerala.
Vitaminski suplementi imaju najveću korist kada dopunjuju pravilnu ishranu, a ne kada se koriste kao zamena za hranu.
Multivitamini sa visokim dozama mogu, s druge strane, da povećaju rizik od neželjenih efekata i nisu nužno bolji od manjih, ciljano odabranih suplemenata koji dopunjuju ishranu, navode stručnjaci.
Izvor: health.com/ zdravlje.kurir.rs