Ako volite dinju, evo zašto ćete je obožavati: Jača kosti, čuva oči, neguje kožu i kosu
Smatra se namirnicom kojoj se pripisuju antikancerogena svojstva zbog visokog sadržaja antioksidanata. Iako sadrži preko 90 odsto vode, 100 grama ovog voća sadrži čak 190 mikrograma beta-karotena, provitamina A i 32 miligrama vitamina C.
Uz lubenicu, jedno od voća u kojem mnogi ljudi najviše uživaju tokom vrelih letnjih dana je dinja. Iako je mnogi klasifikuju kao voće, dinja je zapravo, kao i lubenica, povrće iz porodice tikvica, kojoj pripadaju i bundeve, krastavci i tikvice. Narandžasta boja ovog sočnog voća ukazuje na obilje karotena, koji je snažan antioksidans. Veruje se da potiče iz Azije, gde je bila poznata još 1.000 godina pre nove ere, a u naše krajeve su je doneli mornari iz Afrike.
Dinja se smatra namirnicom kojoj se pripisuju antikancerogena svojstva zbog visokog sadržaja antioksidanata. Iako sadrži preko 90 odsto vode, 100 grama ovog voća sadrži čak 190 mikrograma beta-karotena, provitamina A i 32 miligrama vitamina C. Iako je nešto kaloričnija od lubenice, 150 grama dinje sadrži samo 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljenih hidrata, 1,4 g vlakana, 30% dnevne količine vitamina A i 78% dnevne količine vitamina C.
Smanjuje rizik od razvoja astme
Ovo ukusno voće bogato je antioksidansima holinom, zeaksantinom i beta-karotenom, koji pružaju zaštitu od brojnih bolesti. Ako jedete dinju, ona takođe štiti zdravlje vaših očiju, a neke studije su pokazale da karotenoidi koje sadrži usporavaju destruktivni proces u mrežnjači i pigmentu mrežnjače koji dovodi do makularne degeneracije, bolesti centralnog dela mrežnjače koja se obično javlja kod starijih osoba.
Rizici od razvoja astme su manji kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih hranljivih materija. Jedan od njih je beta-karoten, koji se nalazi u žutom i narandžastom voću poput dinje, bundeve, šargarepe i zelenog lisnatog povrća poput spanaća i kelja. Vitamin C je takođe važan hranljivi sastojak koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kiseonika i smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.
Zbog obilja vlakana i vode, sprečava zatvor i pomaže u regulisanju varenja, zdravlju digestivnog trakta i eliminaciji toksina iz creva.
Ovo voće takođe sadrži vlakna, kalijum, vitamin C i holin, koji podržavaju zdravlje srca. Konzumiranje hrane bogate kalijumom pomaže u regulisanju nivoa natrijuma, što je važno u lečenju visokog krvnog pritiska. Naime, kalijum pomaže telu da oslobodi višak natrijuma i time smanjuje visok krvni pritisak. Unos kalijuma je takođe povezan sa smanjenim rizikom od moždanog udara i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral održava gustinu kostiju i sprečava stvaranje kamena u bubregu.
Dinja je bogat izvor antioksidanata, koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih ćelija tela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka. Mnoge studije su pokazale da dinje mogu biti korisne u sprečavanju raka debelog creva, prostate, dojke, endometrijuma, pluća i pankreasa.
Takođe je lako svarljiva hrana i preporučuje se jesti je na prazan stomak. Takođe je dobar izbor za one sa osetljivim želucem jer sadrži enzime i ne troši energiju tela na varenje hrane. Zbog obilja vlakana i vode, sprečava zatvor i pomaže u regulisanju varenja, održavanju zdravlja digestivnog trakta i eliminaciji toksina iz creva.
Bistri ten, štiti od UV zraka...
Holin (esencijalni nutrijent) je važan hranljivi sastojak u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i pamćenju. Takođe je neophodan za održavanje elastičnosti ćelijskih membrana, prenošenje nervnih impulsa, korišćenje masti i smanjenje hroničnih upala. Redovna konzumacija dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa, čime se smanjuju upalni procesi koji mogu dovesti do razvoja artritisa.
Pored toga, redovna konzumacija dinje je odlična i za lepotu kože i kose. To je zbog uticaja vitamina A, koji je neophodan za proizvodnju sebuma, koji hidrira kožu i kosu i neophodan je za njihov rast. Vitamin A je neophodan za čist ten, a takođe može pomoći u zaštiti od UV zraka koji uzrokuju brže starenje kože. Tu je i vitamin C, koji je važan za izgradnju i održavanje kolagena, koji daje strukturu koži i kosi. Zbog toga je dinja idealan saveznik u borbi protiv bora i prevremenog starenja, a pored upotrebe u hrani, može se koristiti i direktno na koži ili kosi, kao maska ili regenerator.
Iako je sočno meso dinje preferirano za konzumaciju, kod nekih naroda Južne Amerike i Azije najpopularnije su semenke, koje se konzumiraju kao grickalice.
Ovo voće se često služi uz pršutu kao predljelo, a redovna konzumacija takvih grickalica osigurava da brže postignete osećaj sitosti. Preciznije, ako ručak ili večeru započnete takvim predjelom, na primer, sprečiće prejedanje i osećaj težine nakon obroka.
Iako je sočno meso dinje preferirano za konzumaciju, kod nekih naroda Južne Amerike i Azije najpopularnije su semenke, koje se konzumiraju kao grickalice. Sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline. Stručnjaci ističu da su se seme dinje i njihov srodnik seme bundeve odlično pokazali u borbi protiv prevremenog starenja i sprečavanju razvoja malignih bolesti prostate, pa se njihova upotreba preporučuje osobama sklonim bolestima prostate.
Izvor: ordinacija.vecernji.hr/Zdravlje.Kurir.rs
Blagotvorni sok za reumatoidni artritis: Potrebana su vam samo 2 sastojka