Može li loša ishrana izazvati umor i moždanu maglu? Neurolog otkriva 3 upozoravajuća znaka
Stalni umor i moždana magla sve su češći, a osim stresa i manjka sna, često ih uzrokuje loša ishrana jer mozak zavisi od stalnog dotoka kvalitetnih hranljivih materija.
Zašto loša ishrana tako brzo utiče na mozak?
Ishrana u kojoj dominiraju rafinisani ugljeni hidrati, slatke grickalice, pakovana hrana i neredovno vreme obroka često se povezuje sa umorom i mentalnom tromošću.
- Ova hrana izaziva nagle poraste i iznenadne padove nivoa šećera u krvi - kaže dr Kunal Bahrani, neurolog.
Za mozak, ova nestabilnost se pretvara u lošu koncentraciju, usporeno razmišljanje i stalni osećaj mentalne iscrpljenosti.
Za razliku od mišića, mozak ne može efikasno da skladišti energiju. Čak i kratki poremećaji u snabdevanju energijom mogu da pogoršaju kognitivne performanse.
- Pacijenti često ovo opisuju kao "moždanu maglu", teškoće u pronalaženju reči ili nemogućnost da ostanu fokusirani na jednostavne zadatke - kaže dr Bahrani.
Vremenom, ovi simptomi mogu postati trajni, zbog čega se osećaju kao da im je mentalna oštrina opala.
Uticaj upale
Još jedan važan faktor je upala. Loši obrasci ishrane podstiču hroničnu, niskostepenu upalu u telu.
- Sa neurološkog stanovišta, upala narušava neuronsku komunikaciju i menja neurotransmitere poput dopamina i serotonina. Ovi hemijski glasnici igraju ključnu ulogu u pažnji, motivaciji, raspoloženju i mentalnoj jasnoći.
Kada je njihova ravnoteža poremećena, umor nije samo fizički; postaje i mentalni i emocionalni.
Koji nedostatak hranljivih materija uzrokuje maglu u mozgu?
Jedan od najčešće zanemarenih faktora koji doprinose magli u mozgu je nedostatak mikronutrijenata. U svakodnevnoj neurološkoj praksi, nizak nivo vitamina B12, gvožđa, magnezijuma, vitamina D i omega-3 masnih kiselina je izuzetno čest. Ovi hranljivi sastojci su neophodni za nervnu provodljivost, isporuku kiseonika moždanom tkivu i proizvodnju neurotransmitera.
Ono što ovo čini izazovnim jeste to što se nedostaci ne javljaju uvek dramatičnim simptomima.
- Pacijent možda nema jasnu anemiju ili abnormalne neurološke znakove, a ipak doživljava stalni umor, gubitke pamćenja ili smanjenu mentalnu izdržljivost .
Rezultati analize krvi ponekad mogu izgledati „normalno“, dok mozak nastavlja da funkcioniše ispod svog optimalnog kapaciteta.
Povezanost creva i mozga
Savremena neurologija naglašava vezu između creva i mozga. Creva i mozak stalno komuniciraju putem neuronskih, hormonskih i imunoloških puteva. Loša ishrana remeti crevnu mikrobiotu, što dovodi do smanjene apsorpcije hranljivih materija i povećanih inflamatornih signala koji se šalju mozgu.
To objašnjava zašto digestivne tegobe poput nadimanja, pojave kiseline ili neredovne stolice često se javljaju zajedno sa umorom, anksioznošću i moždanom maglom.
- Mnogi pacijenti se u velikoj meri oslanjaju na kofein da bi se lakše nosili sa om simptomima, ali stimulansi pružaju samo privremenu budnost - kaže stručnjak.
Oni ne rešavaju osnovni nutritivni disbalans koji utiče na zdravlje mozga.
Tri rana simptoma
Kognitivni problemi povezani sa ishranom razvijaju se postepeno, što čini rano prepoznavanje ključnim. Ovo su tri znaka upozorenja koje nikako ne bi trebalo ignorisati:
- Uporna "moždana magla" uprkos adekvatnom snu: Ako osoba prijavi da se oseća zaboravno ili nefokusirano čak i nakon dovoljnog odmora, to izaziva zabrinutost. Ovo često ukazuje na nestabilan nivo šećera u krvi ili nedostatak hranljivih materija, a ne samo na probleme sa spavanjem.
- Predvidljivi padovi energije tokom dana: Umor sredinom jutra ili sredinom popodneva, posebno nakon obroka bogatih ugljenim hidratima, klasičan je znak loše regulacije glukoze. Ovi padovi narušavaju sposobnost mozga da održi pažnju i produktivnost.
- Emocionalne promene bez očiglednog uzroka: Razdražljivost, manjak motivacije ili osećaj mentalne preopterećenosti često se povezuju sa stresom. Neurološki, ovi simptomi mogu odražavati neravnotežu neurotransmitera povezanih sa upalom izazvanom ishranom.
Zašto je rana intervencija važna?
Ignorisanje ovih ranih znakova može imati dugoročne posledice.
- Produžena neravnoteža u ishrani povećava podložnost migrenama, poremećajima raspoloženja i kognitivnom padu kasnije u životu. Ohrabrujuće je to što je disfunkcija mozga povezana sa ishranom često rešiva.
Korekcija ne zahteva ekstremna ograničenja u ishrani ili prekomernu suplementaciju. Doslednost je važnija od savršenstva.
- Uravnoteženi obroci koji uključuju složene ugljene hidrate, adekvatne proteine, zdrave masti, povrće bogato vlaknima i pravilnu hidraciju, omogućavaju stabilnu energiju mozga i mentalnu jasnoću.
Izvor: healthshots.com/Zdravlje.Kurir.rs
Uobičajeni lek za holesterol protiv "hemo mozga", ublažava zaboravnost i mentalni umor kod obolelih od raka