Svetski dan mentalnog zdravlja

Zdrava ishrana pomaže u smanjenju anksioznosti: Koje namirnice se preporučuju, a koje bi trebalo izbegavati?

Shutterstock
Zdrava ishrana može pomoći u regulisanju emocija i ublažavanju simptoma anksioznosti.

Da li ste nekada osetili nemir i porast stresa odmah nakon što ste popili kafu ili pojeli mnogo brze hrane? A da li ste se nekada osetili smirenije posle šolje biljnog čaja? To nisu slučajnosti.

Šta je anksioznost?

Anksioznost je uobičajen izraz koji opisuje osećaje stresa i zabrinutosti. Svi povremeno doživljavamo anksioznost, ali ako je ona preterana – do te mere da osoba ne može da prestane da brine ili da se tokom dana oseća pozitivno – potrebno je potražiti stručnu pomoć.

Anksiozni poremećaji mogu se razviti nakon stresnih životnih događaja, ali i usled genetske predispozicije. Osobe koje žive sa anksioznošću često imaju poteškoća da vode ispunjen i funkcionalan život.

Znakovi anksioznosti

Anksioznost može otežati i najmanje zadatke, a mnogima i obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Neki ljudi počinju da izbegavaju uobičajene situacije, mesta ili društvene kontakte. Važno je prepoznati znakove anksioznih poremećaja kako bi se na vreme potražila stručna pomoć i započelo lečenje.

Najčešći znaci anksioznosti uključuju:

  • preteranu i stalnu zabrinutost
  • napetost mišića
  • nemir ili osećaj napetosti
  • umor
  • poteškoće sa koncentracijom
  • razdražljivost
  • napade panike (iznenadne epizode intenzivnog straha)
Nova studija otkriva vezu između mentalnog zdravlja i želuca Foto: Shutterstock

Kako ishrana utiče na anksioznost? 

Veza između creva i mozga poznata je kao osa creva i mozga (gut–brain axis). Ona ima ključnu ulogu u regulisanju emocija i kognitivnih funkcija.

Zdrava creva se održavaju pravilnim unosom hranljivih materija, što podstiče proizvodnju neurotransmitera kao što je serotonin – hormon koji doprinosi osećaju sreće i smirenosti. S druge strane, manjak važnih nutrijenata kao što su omega-3 masne kiseline, vitamini B grupe i magnezijum može pogoršati anksioznost, depresiju i promene raspoloženja.

Anksioznost je složen mentalni poremećaj na koji utiču stil života, genetika i stresni događaji. Iako se ishranom ne može „izlečiti“ anksioznost, sve više dokaza pokazuje da pravilna ishrana može pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju opšteg blagostanja.

Nutrijenti koji mogu poboljšati mentalno zdravlje:

  • Omega-3 masne kiseline
  • Vitamini B grupe
  • Magnezijum
  • Probiotici
  • Antioksidansi

Namirnice koje treba uvrstiti u ishranu za bolje mentalno zdravlje:

Ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama može pomoći organizmu da bolje reaguje na stresne situacije koje izazivaju simptome anksioznosti Foto: Shutterstock

Saveti u ishrani za smanjenje anksioznosti

Pored terapije i lekova, važnu ulogu ima i uravnotežena ishrana. Takođe, treba piti dovoljno vode i ograničiti ili izbegavati unos alkohola i kofeina.

Evo još nekoliko saveta u ishrani koji mogu pomoći da se ublaži anksioznost:

  • Jedite redovno, ne preskačite obroke.
  • Pijte dovoljno vode – najmanje šest do osam čaša dnevno.
  • Osobe koje pate od anksioznosti ponekad posežu za cigaretama ili alkoholom da bi se smirile, ali to može dodatno povećati krvni pritisak i ubrzati rad srca – što su i sami simptomi anksioznosti.
  • Gazirani sokovi često sadrže kofein i mnogo šećera – birajte vodu ili zdravije alternative.
  • U ishranu uključite dovoljno voća, povrća, nemasnog mesa i zdravih masti.
  • Izbegavajte prerađenu hranu i namirnice bogate šećerom.

Hrana koja može pomoći u ublažavanju anksioznosti

Ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama može pomoći organizmu da bolje reaguje na stresne situacije koje izazivaju simptome anksioznosti. Vitamin D takođe ima pozitivan uticaj na smanjenje simptoma anksioznosti i depresije – istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da je unos vitamina D povezan sa nižom učestalošću poremećaja raspoloženja.

Mnogobrojna istraživanja povezuju dobru ishranu sa boljim mentalnim zdravljem.

Evo nekoliko namirnica i napitaka koji mogu doprineti smirenju:

  • zeleni čaj
  • kurkuma
  • jogurt
  • tamna čokolada
  • jaja
  • borovnice
  • banane
  • ovsene pahuljice
  • meso i mlečni proizvodi
  • losos
  • čija semenke
  • citrusno voće
  • paprika
Uravnotežena ishrana može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja, ali stručna terapija neophodna je kod anksioznih poremećaja Foto: Shutterstock

Ključne stvari koje treba zapamtiti

  • Ishrana kao podrška, ne kao lek: Uravnotežena ishrana može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja, ali stručna terapija i medicinska podrška i dalje su neophodne kod anksioznih poremećaja.
  • Osa creva i mozga: Zdrava crevna mikrobiota, uz pomoć probiotika, prebiotika i nutritivno bogate hrane, doprinosi stvaranju neurotransmitera poput serotonina koji regulišu raspoloženje.
  • Ključni nutrijenti: Omega-3 masne kiseline, vitamini B grupe, magnezijum, antioksidansi i vitamin D najčešće se povezuju sa boljim mentalnim zdravljem.
  • Životne navike: Dobar san, fizička aktivnost, dovoljan unos tečnosti i umerena konzumacija kofeina, alkohola i šećera jednako su važni kao i sama ishrana.
  • Individualne razlike: Neki ljudi dobro podnose manje količine kofeina ili šećera, dok drugima i male količine mogu izazvati pogoršanje simptoma – sve zavisi od individualne osetljivosti organizma.

Zaključak

Unošenje nutritivno bogate hrane kao što su masna riba, jogurt, zeleni čaj, banane, ovsene pahuljice, kurkuma i tamna čokolada može pomoći da um postane smireniji i otporniji na stres. Ipak, kod hronične anksioznosti neophodno je potražiti savet stručnjaka.

Zdrava ishrana daje najbolje rezultate kada je deo šireg pristupa koji uključuje terapiju, svesnost (mindfulness) i promene životnih navika.

Magnezijum može pomoći jer reguliše neurotransmitere, smiruje nervni sistem i smanjuje nivo hormona stresa Foto: Shutterstock

Često postavljana pitanja 

  • Da li ishrana može uticati na anksioznost?
    Da. Ono što jedemo, ali i kada jedemo, može uticati na našu vezu tela i uma. Nepravilan ili emocionalni unos hrane može povećati nivo kortizola i šećera u krvi, što dodatno pojačava stres i anksioznost.
  • Koju hranu treba izbegavati ako imate anksioznost?
    Treba izbegavati namirnice koje sadrže jednostavne ugljene hidrate, poput slatkiša i zaslađenih pića.
  • Koja je najbolja ishrana kod anksioznosti?
    Preporučuje se ishrana koja uključuje integralne žitarice, zeleno lisnato povrće, masnu ribu bogatu omega-3 kiselinama, orašaste plodove, semenke i probiotike. Ovi nutrijenti podržavaju zdravlje mozga, ravnotežu neurotransmitera i smanjuju upalne procese.
  • Da li magnezijum pomaže kod anksioznosti?
    Da. Magnezijum može pomoći jer reguliše neurotransmitere, smiruje nervni sistem i smanjuje nivo hormona stresa.

Izvor: onlymyhealth.com/zdravlje.kurir.rs

7 namirnica i napitaka koji pomažu protiv anksioznosti: Psihijatar otkriva i 3 koje pogoršavaju stanje