Sve o holesterolu: Kako utiče na zdravlje srca, krvni pritisak i koji su najčešći simptomi povišenih vrednosti?
Holesterol je voštana supstanca koja je telu potrebna za izgradnju ćelija, proizvodnju vitamina i drugih hormona, navodi Američko udruženje za srce (AHA).
Jetra proizvodi sav holesterol koji nam je potreban. Međutim, holesterol unosimo i kroz hranu. Prehrambeni izvori holesterola uglavnom potiču iz namirnica životinjskog porekla, kao što su:
- meso
- punomasni mlečni proizvodi
- živina
Ove namirnice sadrže prehrambeni holesterol, ali su često bogate i zasićenim i trans mastima, koje podstiču jetru da stvara još više holesterola.
Druge namirnice, poput palminog ulja, ulja od koštica palme i kokosovog ulja, sadrže zasićene masti koje mogu povećati takozvani „loš“ holesterol. Kod nekih ljudi ove namirnice predstavljaju glavni izvor povećanja nivoa holesterola u krvi.
- Pošto je tipična zapadnjačka ishrana prepuna ovih namirnica, porast nivoa holesterola doveo je do epidemije zdravstvenih problema povezanih sa visokim holesterolom, kaže kardiolog Treho Gutijerez, sa klinike Mejo u Džeksonvilu, Florida.
Iako neki stručnjaci osporavaju direktnu vezu između povišenog nivoa holesterola u krvi i kardiovaskularnih bolesti, velike organizacije poput Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv smatraju da visok nivo holesterola u krvi ima važnu ulogu u razvoju stanja poput ateroskleroze, bolesti karotidnih arterija, koronarne bolesti srca, srčanog udara, šloga, bolesti perifernih arterija i iznenadne srčane smrti.
Vrste holesterola i kako funkcionišu u telu
Holesterol se prenosi krvotokom putem lipoproteina – čestica sastavljenih od masti i proteina, koje prenose holesterol iz krvi u ćelije. Postoje dve glavne vrste: lipoproteini visoke gustine (HDL), poznati kao „dobar“ holesterol, i lipoproteini niske gustine (LDL), poznati kao „loš“ holesterol.
HDL holesterol naziva se „dobrim“ jer uklanja deo LDL holesterola iz arterija i prenosi ga u jetru, gde se razgrađuje i izlučuje iz organizma, navodi AHA.
LDL se naziva „lošim“ jer, kada ga u krvi ima previše (više nego što HDL može da ukloni), on se taloži u vidu plaka na zidovima arterija. Ovo se naziva ateroskleroza.
Pregled istraživanja objavljenog u časopisu Cell navodi da ateroskleroza počinje nakupljanjem LDL-a i lipoproteina bogatih trigliceridima u unutrašnjem sloju arterije. Vremenom to sužava arterije i povećava rizik od srčanog udara, šloga i bolesti perifernih arterija, ističe AHA.
Visok nivo triglicerida – najčešće vrste masti u telu – takođe može dovesti do stvaranja masnih naslaga u arterijama i povećati rizik od srčanog udara i šloga, naročito u kombinaciji sa visokim LDL ili niskim HDL holesterolom, dodaje AHA.
Simptomi visokog holesterola
Većina ljudi neće znati da ima visok holesterol osim ako ne uradi analizu krvi. To je zato što simptomi obično ne postoje, osim u slučajevima kada je nivo holesterola izuzetno visok.
Tada se mogu pojaviti masne izrasline na koži, najčešće na laktovima, zglobovima, šakama, stopalima ili zadnjici, kao i sivkasto-beli prstenovi oko rožnjače oka. Ovi simptomi obično se javljaju kod osoba koje u porodici imaju istoriju povišenog holesterola, navodi NHLBI.
Zašto su neki ljudi skloniji visokom holesterolu od drugih?
Razumevanje zašto neki ljudi imaju visok holesterol, a drugi ne, nije uvek jednostavno. Na primer, iako gojazni ljudi češće imaju povišen holesterol, i mršavi mogu imati isti problem, navodi AHA.
Evo nekih faktora koji utiču na nivo holesterola:
Nasledni faktor
Stanje poznato kao porodična hiperlipidemija može kod nekih ljudi genetski povećati nivo lošeg holesterola. Postoje dva tipa porodične hiperholesterolemije:
- heterozigotna - kada osoba nasledi abnormalan gen samo od jednog roditelja
- homozigotna - kada nasledi po jedan gen od oba roditelja. Homozigotna FH je ređa, ali i opasnija.
Osobe sa porodičnom hiperholesterolemijom ne recikliraju LDL holesterol dovoljno efikasno i zato imaju visoke nivoe ovog tipa holesterola, što ih čini podložnijima aterosklerozi, često i u mnogo mlađem uzrastu. Oko jedan od 200 odraslih ima ovu genetsku mutaciju, navodi AHA.
Ako se ne leči, rizik od srčanih bolesti kod ovih osoba je čak 20 puta veći.
Ako imate roditelja, brata ili sestru sa povišenim holesterolom ili sa istorijom srčanog udara u mladosti, preporučuje se da uradite testiranje. (Većina osoba sa povišenim holesterolom mora da uzima lekove za snižavanje holesterola, poput statina, da bi nivo ostao u zdravom opsegu.)
Pušenje
Iako pušenje ne izaziva direktno visok holesterol, ono je samo po sebi veliki i dokazan faktor rizika za srčane bolesti i šlog. Taj rizik je još veći ako imate visok LDL holesterol. Jedan od razloga je što pušenje snižava nivo HDL-a, čime slabi ili potpuno uklanja njegov zaštitni efekat, navodi AHA.
Prestanak pušenja ima trenutne koristi za zdravlje srca. Pregled istraživanja objavljen u časopisu Biomarker Research pokazao je da nivo HDL-a raste gotovo odmah nakon prestanka pušenja.
Ishrana
Kada je reč o ishrani, najbolji način da snizite holesterol je smanjenje unosa zasićenih i trans masti, preporučuje AHA. Oni savetuju da zasićene masti čine manje od 6% dnevnog unosa kalorija i da se unos trans masti svede na minimum. To znači ograničavanje crvenog mesa, tropskih ulja, pržene hrane i punomasnih mlečnih proizvoda.
Dodatne smernice objavljene u časopisu Circulation 2021. godine ne navode preporučeni dnevni unos holesterola, ali prosečan unos u SAD iznosi oko 300 mg dnevno. Autori preporučuju da se ne prelazi ovaj nivo.
Umesto toga, birajte nemasne ili obezmašćene mlečne proizvode, voće, povrće, integralne žitarice, živinu, ribu, orašaste plodove i biljna ulja koja nisu tropska. Zdravija ulja za kuvanje uključuju: kanolino, kukuruzno, maslinovo, ulje kikirikija, šafranike, soje, suncokreta, kao i različita specijalna ulja, navodi AHA.
- Ishrana bi trebalo da se zasniva pre svega na celovitim namirnicama biljnog porekla, sa malo zasićenih i životinjskih masti - kaže dr Gutijerez.
Godine
Kako starimo, naš metabolizam se menja, a jetra ne uklanja LDL holesterol kao ranije. Zbog toga rizik od visokog holesterola raste sa godinama. Najčešće se dijagnostikuje kod osoba uzrasta od 40 do 59 godina.
Pol
Istraživanje objavljeno 2019. u časopisu Circulation (AHA) pokazalo je da muškarci imaju veći rizik od visokog ukupnog holesterola u odnosu na žene. To može biti posledica toga što muškarci prijavljuju veći prosečan unos holesterola nego žene.
Rizik kod žena raste posle menopauze. Tokom menopauze dolazi do pada hormona koji štite od visokog holesterola, što dovodi do porasta LDL-a i smanjenja HDL-a, navodi NHLBI.
Šta znače rezultati analize holesterola u krvi?
Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje da bi sve osobe starije od 20 godina trebalo da testiraju nivo holesterola u krvi na svake četiri do šest godina, osim ako već nemaju istoriju bolesti srca ili faktore rizika za povišen holesterol. Lekar može preporučiti češće testiranje u srednjem dobu, jer tada raste i ukupni rizik od srčanih oboljenja.
Evo šta analiza pokazuje:
- Ukupan holesterol u krvi - Zamislite ovo kao svoj ukupni „rezultat“. Ovaj broj dobija se izračunavanjem sabiranjem HDL i LDL nivoa, uz dodatak 20 procenata nivoa triglicerida, navodi AHA.
- Iako zvanične smernice kažu da je ukupan holesterol ispod 200 miligrama po decilitru (mg/dL) „poželjan“, a sve iznad 239 mg/dL „visok“, ovaj broj je manje značajan nego što izgleda, kaže dr Barbara Roberts. Ona dodaje da je važniji odnos dobrog i lošeg holesterola.
- HDL holesterol - Ovaj broj je poželjno da bude viši, jer je visok HDL povezan sa dobrim zdravljem srca. Nivo HDL-a od 60 mg/dL ili više pruža zaštitu od srčanih bolesti, navodi Klinika Klivlend. Nasuprot tome, nivo ispod 40 mg/dL kod muškaraca i ispod 50 mg/dL kod žena ne pruža zaštitu i može biti štetan.
- LDL holesterol - LDL manji od 100 mg/dL smatra se idealnim; opseg od 100 do 159 mg/dL je granično visok, a sve iznad 159 mg/dL spada u rizičnu zonu, prema Klinici Klivlend.
- Trigliceridi - Normalni nivoi triglicerida variraju u zavisnosti od godina i pola, navodi AHA. Faktori rizika za povišene trigliceride uključuju dijabetes, gojaznost, fizičku neaktivnost, prekomerno konzumiranje alkohola i ishranu bogatu šećerom, prerađenim namirnicama i zasićenim mastima. Normalan nivo je ispod 150 mg/dL; ako je nivo blizu 200 mg/dL, to se smatra blago povišenim; sve iznad 200 mg/dL je umereno povišeno, prema Klinici Klivlend. Nivo triglicerida od 500 mg/dL ili više smatra se opasno visokim i značajno povećava rizik od pankreatitisa i kardiovaskularnih bolesti.
Činjenice o lekovima za snižavanje holesterola
Ako lekar proceni da promene u načinu života nisu dovoljne da snize nivo holesterola, sledeći korak može biti uvođenje lekova. Smernice koje su 2019. godine objavili AHA i Američki koledž za kardiologiju navode da odluka o započinjanju terapije statinima treba da se zasniva na proceni rizika od kardiovaskularnih bolesti u narednih 10 godina.
Povišen rizik postoji kod osoba koje već imaju istoriju kardiovaskularnih bolesti i kod odraslih između 40 i 75 godina sa dijabetesom.
Vredosti holesterola, kaže dr Gutijerez, samo su deo slike.
- Najnovije preporuke kažu da, ukoliko imate dijabetes, treba započeti terapiju lekovima ako je LDL viši od 70 mg/dL.
On naglašava da je prvo važno pokušati sa promenama u načinu života, kao što su:
- zdravija ishrana
- redovna fizička aktivnost
- prestanak pušenja
- regulisanje krvnog pritiska
Takođe, važno je naglasiti da se ove promene ne smeju zanemariti samo zato što uzimate lekove.
- Statini deluju na dva načina. Blokiraju enzim koji pomaže jetri da proizvodi holesterol i aktiviraju receptore za LDL u ćelijama jetre, tako da se više holesterola ‘hvata’ iz krvi - objašnjava Gutijerez.
Pored statina, nova klasa lekova za snižavanje holesterola poznata kao PCSK9 inhibitori odobrena je od strane Američke agencije za hranu i lekove (FDA) 2015. godine za lečenje osoba sa porodičnom hiperlipidemijom i drugim faktorima rizika. PCSK9 inhibitori su monoklonska antitela koja deaktiviraju protein u jetri pod nazivom proprotein convertase subtilisin-kexin type 9 (PCSK9), čime se smanjuje količina LDL-a koja kruži telom.
Holesterol i bolesti srca
Dugo se verovalo da postoji gotovo direktna veza između holesterola i bolesti srca - ali istraživanja pokazuju da je taj odnos složeniji.
Studija Fondacije za srce iz Mineapolisa, objavljena u aprilu 2017. u časopisu Journal of the American Heart Association, pokazala je da mnogi ljudi koji dožive srčani udar zapravo nemaju visok holesterol.
Veza između holesterola i bolesti srca je slaba, kaže dr Roberts, koja veliki deo krivice za opstanak tog uverenja pripisuje farmaceutskom oglašavanju statina.
- Statini zaista snižavaju nivo holesterola, ali ateroskleroza i dalje napreduje zbog faktora poput starosti, loše ishrane, pušenja i drugih - kaže ona.
Pored toga, pregled studija o holesterolu i kardiovaskularnim bolestima objavljen u American Journal of Clinical Nutrition nije našao snažnu vezu između unosa holesterola hranom i rizika od KVB.
S druge strane, rezultati dugoročnih istraživanja objavljenih u septembru 2017. u časopisu Circulation zaključili su da upotreba statina kod muškaraca sa visokim LDL holesterolom, koji nisu imali druge faktore rizika za srčane bolesti, smanjuje stopu smrtnosti od koronarne bolesti srca, kardiovaskularnih bolesti i sveukupne smrtnosti za 28% tokom 20 godina.
Takođe, istraživanje sa više od 400.000 učesnika, objavljeno decembra 2019. u časopisu The Lancet, otkrilo je snažnu vezu između nivoa holesterola koji nije HDL i dugoročnog rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Ipak, kada je reč o zdravlju srca, vaš najveći faktor rizika jeste - starost, kaže Roberts.
Da biste rizik od visokog holesterola držali što nižim i održali svoje srce zdravim što je duže moguće, jedite pravu (neprerađenu) hranu, vežbajte redovno, ostavite pušenje i kontrolišite krvni pritisak.
Izvor: everydayhealth.com/zdravlje.kurir.rs
Šest mitova o povišenom holesterolu: Stručnjaci savetuju kako da ga držite pod kontolom